Novosti
PLODNO TLO ZA PREVARANTE

Poticaji u poljoprivredi: Na svakom natječaju netko do novca pokuša doći prijevarom
Objavljeno 19. rujna, 2018.
Brlošić kaže da poljoprivrednici i sami moraju pratiti vara li tko, jer tako i njima uzima novac

Unatrag nekoliko godina sve manje je poljoprivrednika, odnosno onih koji se tako samo nazivaju, koji pokušavaju uzimati poticaje od države i iz fondova Europske unije, iako za to nemaju nikakve osnove. U vezi s jednim takvim slučajem u Baranji osječko Županijsko državno odvjetništvo nedavno je pokrenulo istragu protiv 38-godišnjaka koji je zasadio samo 60 sadnica lješnjaka, no prijavio je uzgoj oraha, lješnjaka, kestena i badema na više od 15 hektara i tražio više od dva milijuna kuna poticaja.


Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i njezin bivši predsjednik, kaže kako će prevaranata uvijek biti, no da ih treba svesti na najmanju moguću mjeru.

Kontrola 5 posto

- Sigurno da ljudi u nekim prijelaznim razdobljima pokušavaju malo više iskorištavati mogućnost dobivanja poticaja. U obvezi je kontrola pet posto poljoprivrednih površina, pa onda u nekakvoj takvoj matematici rekao bih da to pokuša jedan posto poljoprivrednika, ustvari ne bih ih ni tako nazvao jer su to nadripoljoprivrednici koji su ušli u taj posao. Ipak, kontrole se ne rade na samo pet posto površina, odnosno rade se na taj način fizički na terenu, ali daleko se više to kontrolira na neke druge načine. Najbolje bi bilo da poljoprivrednici sami međusobno kontroliraju zasijanost površina, kao što je to primjerice u Austriji, jer svatko tko napravi neku prijevaru, uzeo je novac nekome drugome. Postoji ukupan iznos novca koji se dijeli s brojem prijavljenih hektara. Ako se dogodi da je netko prijavio hektare, a ne treba dobiti novac, automatizmom će svatko tko ih treba ostati bez dijela sredstava. Ljudi to ne shvaćaju tako, ali tko je god prevario pri poticajima, svakome je uzeo dio novca. Nije uzeo ni državi ni Europi ni nikome drugome, nego samim poljoprivrednicima. Svatko misli "ne tiče se to mene", ali tiče ih se. Netko ostane bez kune, netko bez deset, netko bez tisuću zbog prijevara - kaže Matija Brlošić.
Pojašnjava da se kontrole obavljaju, uz izlaske na teren, snimanjima iz zraka i kontrolom preko ARKOD-a, da se vidi je li nešto posijano, a postoje i sofisticirani instrumenti koji mogu prepoznati je li posijan kukuruz, pšenica ili nešto drugo.
- ARKOD je sustav evidentiranja obrađenih površina, dakle svaki poljoprivrednik je u taj sustav upisan. To može biti jedna ili skup više katastarskih čestica, gdje je poljoprivrednik izjavio i dokazao, na osnovi ugovora ili vlasništva, da tu zemlju obrađuje. Onda on to unese u svoj sustav i na osnovi ARKOD-a prijavljuje što je te koliko i čega sijao. Tu je i AGRONET (elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi) preko kojeg svaki poljoprivrednik može ući u svoj ARKOD i pogledati površine, prijaviti potporu i prijavljivati se na natječaj Mjera ruralnog razvoja - nabraja Brlošić.
Veći broj poljoprivrednika ide ili u Savjetodavnu službu ili u Agenciju za plaćanje i popunjavanje podataka za prijavu potpora, ali sve se može napraviti elektronskim putem, osim što se to na kraju postupka mora isprintati i poslati poštom, pojašnjava član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. Navodi i da preko AGRONET-a svatko može ući, ako zna nečiju ARKOD česticu.
- Ondje su satelitski snimci gdje se vidi gdje je što posijano, je li zeleno ili voda leži na polju i slično. Prije se to prijavljivalo svakako, a sada kada se čestica prijavi, onda i osobe u Agenciji vide da je ondje šuma te ne možeš reći da je nekakva kultura - dodaje Matija Brlošić.
Provjera zahtjeva

Iz Ministarstva poljoprivrede pojašnjavaju kako su otkrili prevaranta iz Baranje.
- Slučaj je utvrđen pregledom zahtjeva podnositelja koji je deklarirao postojanje nasada lješnjaka na površini od 15,58 hektara, koji u trenutku podnošenja zahtjeva nije ni postojao te je sadnja lješnjaka na navedenoj površini bila predmetom ulaganja prijavljenog na natječaj za dodjelu sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju to je utvrdila u okviru svojih redovitih kontrola, kroz provjeru zahtjeva, uključujući poslovni plan i priloženu dokumentaciju. Bez navedene površine podnositelj ne bi ni bio prihvatljiv za sudjelovanje na natječaju, s obzirom na to da nije zadovoljavao minimalnu ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva - kažu iz Ministarstva poljoprivrede i dodaju da je otkrivanje potencijalnih prijevara dio uobičajene procedure koju kroz kontrolu, administrativnu i na terenu, provodi Agencija za plaćanja, sukladno akreditacijskim kriterijima koje odobrava Europska komisija.
- Na svakom natječaju ima pokušaja pribavljanja nepripadajućih bodova ili potpore od strane podnositelja zahtjeva. Odstupanja od propisanih pravila različitog su intenziteta i kreću se od krive interpretacije odredbi pa do dostavljanja krivotvorenih dokumenata i lažnih izjava - dodaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Prema dostupnim podatcima iz Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Hrvatska je ipak pri samom dnu zabilježenih tih prijevara u Europskoj uniji.
Sandra Lacić
unija
HRVATSKA JE NA DNU LISTE PO BROJU PRIJEVARA
60

sadnica lješnjaka zasadio je poljoprivrednik iz Baranje, a prijavio je uzgoj oraha, lješnjaka, kestena i badema na više od 15 hektara i tražio više od dva milijuna kuna poticaja.
Kontrole se obavljaju izlascima na teren, snimanjima iz zraka i preko ARKOD-a
ODUZIMANJE BODOVA I PRAĆENJE
"Postupanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ovisi o intenzitetu nepravilnosti te se tako u nekim, blažim, slučajevima korisniku oduzmu bodovi ili umanji intenzitet potpore, a njegov se projekt stavi u daljnje praćenje, dok se u nekim slučajevima, koji sadrže elemente prijevare, korisnik isključi iz predmetnog i budućih natječaja te Agencija prosljeđuje takve predmete nadležnim istražnim institucijama. Primjerice, jedan od kriterija prihvatljivosti je nepostojanje poreznog duga. Zadovoljavanje navedenog kriterija dokazuje se potvrdom izdanom od nadležne porezne uprave. U jednom slučaju podnositelj zahtjeva imao je dugovanja prema državi te je krivotvorio navedeni dokument. U postupku obrade zahtjeva utvrđeno je da dokument nema uobičajenu formu te je provedena istraga prema nadležnoj poreznoj upravi, pri čemu je utvrđeno da korisniku takva potvrda nije ni izdana. Taj slučaj dobio je i sudski epilog te je potvrđeno postojanje elemenata kaznenog djela ‘subvencijska prijevara‘," navodi Ministarstvo poljoprivrede primjere iz hrvatske prakse.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana