VINKOVCI - Nakon godina stagnacije, pa i propadanja, nekada velika, kako se 70-ih godina prošloga stoljeća govorilo, najveća plantaža jabuka u Europi gdje je bilo 1200 hektara, uglavnom pod jabukama, postupno se oporavlja od kada, od prije desetak godina plantažom, točnije onim što je ostalo od nje, upravlja tvrtka Vinka d.d., jedina hrvatska tvornica za preradu povrća i voća u zamrznute proizvode i jedna od najvećih u regiji.


U tih deset godina obnovljen je voćnjak krčenjem 600 hektara starih i zapuštenih nasada i zasađeno je novih stotinjak hektara jabukama, 320 hektara višnje, 40 šljive i deset hektara maline, u što je investirano 12 milijuna eura. U Vinki vjeruju kako će investicijski proces nastaviti i dalje te vratiti staru slavu Borinaca, kakvu i zaslužuje unatoč onima koji su plantažu htjeli uništiti. Tome valja dodati i deset milijuna eura investicije u preradbene kapacitete za zamrzavanje voća i povrća gdje se godišnje proizvodi više od 15.000 tona zamrznutih proizvoda. U Vinki kažu kako imaju prosječno uposlenih 250 radnika, a u sezoni i do 400, od čega je 150 stalno zaposlenih. Ove godine očekuju prinos od 3000 tona jabuka i 15.000 tona zamrznutih proizvoda.
Vinka i Borinci danas su dio PIK-a Vinkovci koji je u sustavu Agrokora, nakon što je u srpnju prošle godine provedeno pripajanje i konsolidacija Vinke, a to je i razlog, kako je objasnio Vladin povjerenik za koncern Fabris Peruško, što su poljoprivredne tvrtke podbacile plan i što je je njihova ukupna EBITDA, dakle, dobit prije kamata, poreza i amortizacije, bila niža nego u 2016.,odnosno iznosila je 210 milijuna kuna.
U Agrokoru sada kažu, vezano uz konsolidaciju Vinke u PIK Vinkovci, kako "investicije idu usporeno, ali da po svojoj strukturi prate dogovoreno" te da je od lipnja 2016. do sada Agrokor u voćnjak Borinci investirao približno 20 milijuna kuna, a u tvornicu zamrznutog voća i povrća deset milijuna kuna. Ujedno, pojašnjavaju, konsolidacija Vinke u PIK Vinkovce omogućila je Vinki nesmetano funkcioniranje i očuvanje proizvodnje s obzirom na to da Vinka u ovom trenutku zbog opsega proizvodnje te mladog voćnjaka koji još nije u rodu, samostalno nije solventna tvrtka.

Kada je prije dvije godine Agrokor potpisao ugovor s jednom belgijskom grupom, vlasnik Agrokora rekao je kako će Vinka postati vodeći proizvođač zamrznutog voća i povrća u ovom dijelu Europe koje će biti plasirano u hrvatske i svjetske trgovačke lance te da će zajedno uložiti 400 milijuna kuna. Tada je najavljeno i podizanje novih 250 hektara voćnjaka smještenih uz samu tvornicu, što će Borince učiniti ponovno voćarskim divom. Tome treba dodati da i sam PIK Vinkovci proizvodi velike količine povrća, a samo područje Jarmine i Borinaca ima mnogo privatnih proizvođača voća i povrća koji će se uključiti u kooperantski odnos.
Plantaža Borinci nekada je bila ponos i dika Vinkovaca, a jabuka je bila simbol Vinkovaca i Vinkovačkih jeseni. Začetnici ove manifestacije sredinom 60-ih prošlog stoljeća imali su ideju obilježiti početak ubiranja plodova s njiva, vinograda i voćnjaka, pa su Vinkovačke jeseni i nastale kao priredba kojom se slavi početak berbe i na posebnoj svečanosti u plantaži Borinci djevojka u narodnoj nošnji ubrala bi prve jabuke. Tako se do kraja 80-ih na simboličan način označavao početak Vinkovačkih jeseni. Taj običaj je napušten, jer početkom 90-ih počinje propast i agonija plantaže koju usred rata, odnosno krajem 1992., za nekoliko milijuna njemačkih maraka kupuje tajkun koji je došao tko zna otkuda, i koji je prodavao zalihe jabuka i drugog voća koje je našao u hladnjači, a u obnovu nije ulagao ništa. Osim što je, kako tvrdi, podigao 400 hektara novih nasada, i to je tako trajalo gotovo deset godina, kada zbog velikih dugovanja prema državi kroz nagodbu vraća Borince državi.
U jednom intervjuu "pojasnit će" kako su nakon završetka mirne reintegracije, krajem 90-ih, "kvazibranitelji", kako ih naziva, nasrtali na ograđeni voćnjak i otimali dio po dio "i 19 lažnih posjednika ulazi u voćnjak i kreće devastiranje svega što smo radili". Plantaža se nalazi na nekadašnjoj crti bojišnice pa je nekoliko stotina hektara godinama bilo pod minama i nedostupno, ali to nije bilo opravdanje zašto Borinci ne donose dobit, nego samo generiraju gubitke.
Poslije je država prodala (ili predala) Borince drugom tajkunu, možda i gorem od prvoga, koji je nakon nekoliko godina digao ruke od svega i danas ga više nema u hrvatskom poslovnom svjetu.