REFERENDUM O IMENU DRŽAVE 30. RUJNA
Objavljeno 18. rujna, 2018.
Izjašnjavanje Makedonaca pitanje je budućnosti zemlje koja je zapela na putu za EU
Makedonski premijer Zoran Zaev poručio je svojim sugrađanima - ili moraju prihvatiti novo ime države, ili se suočiti s "nestabilnošću" i "izolacijom" u budućnosti. Zaev je u razgovoru za agenciju France Presse pozvao Makedonce da na referendumu 30. rujna o promjeni imena države u Republika Sjeverna Makedonija glasaju "za".
Tome je prethodio sporazum Atene i Skopja o imenu Makedonije poslije nekoliko desetljeća dugog spora. Sukob je krenuo 1991. kad se Makedonija mirno odvojila od Jugoslavije i proglasila neovisnost pod imenom Republika Makedonija. Grčkoj je smetalo to ime, jer tvrdi kako se njime impliciraju teritorijalne pretenzije na istoimenu sjevernu grčku pokrajinu. Zbog grčkog prigovora Makedonija je primljena u Ujedinjene narode pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Atena je zbog toga prijepora Makedoniji blokirala i put u Europsku uniju i NATO. Proeuropski socijalist Zaev po pitanju promjene imena ima veliku opoziciju u zemlji, većinom među nacionalistima. Pitanje na referendumu glasit će: "Jeste li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu prihvaćanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?". Anketa koju je u srpnju provela američki financirana agencija pokazala je da 57 posto ispitanika podržava promjenu. "Toliko sam čvrsto uvjeren da će referendum uspjeti da čak i ne promišljam na druge opcije", rekao je Zaev za AFP. I europski i američki čelnici pozivaju Makedonce da prihvate novo ime, jer to vide kao način da se država čvrsto stavi u zapadnu sferu i zaustavi utjecaj Rusije.
Američki ministar obrane Jim Mattis u ponedjeljak je stigao u Skopje kako bi "pokazao američku podršku Makedoniji u kandidaturi za NATO", objavio je Pentagon. Američki ministar obrane doputovao je u Skopje s upozorenjem da se Rusija pokušava umiješati u referendum o promjeni imena Makedonije, između ostaloga i širenjem dezinformacija. Mattis je zadnji u nizu zapadnih čelnika koji je došao u posjet Skopju kako bi ga pozvao da prihvati sporazum. Ovoga mjeseca Makedoniju su posjetili i njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski kancelar Sebastian Kurz i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Podršku je dao i američki predsjednik Donald Trump u čestitki u povodu makedonskog Dana neovisnosti (8. rujna), na stranicama američkog veleposlanstva u Skopju.
Američki ministar obrane, koji je boravio u Skopju samo nekoliko sati, sastao se s makedonskim premijerom i ministrom obrane, a također i predsjednikom Gjorgeom Ivanovom koji se protivi sporazumu. "Mi samo pratimo kako oni oblikuju svoju vlastitu budućnost..., a ne da ju oblikuje netko drugi", rekao je Mattis maloj skupini novinara na putu za Skopje. "Ne želimo da Rusija tamo radi ono što je pokušala učiniti u tako mnogo zemalja", kazao je on, dodavši da ga uplitanje Moskve zabrinjava. Moskva kritike odbacuje, ali se i protivi širenju NATO-a na istok. Nakon što je Crna Gora prošle godine pristupila NATO-u, Rusija se jače angažirala na zapadnom Balkanu.
Vuk Tešija/H
Spor nije od jučer
Grci su u 19. stoljeću bili manjina u Egejskoj Makedoniji, pa čak i u Solunu. U Egejskoj Makedoniji rođen je i Goce Delčev, kojeg smatraju ocem makedonske nacije. U Solunu je 1893. formiran i VMRO. No, tijekom 20. stoljeća Makedonci su doživjeli pogrom iz tog dijela Grčke. Kada su počeli Balkanski ratovi susjedi su podijelili Makedoniju: sjeverni dio („Vardarska“ Makedonija) pripao je Srbiji, istočni Bugarskoj („Pirinska Makedonija“), a južni dio (Grčka „Egejska“ Makedonija) Grčkoj. Zaboravljeni su i zločini protiv autohtonog makedonskog stanovništva tijekom građanskog rata u Grčkoj od 1946. do 1949., kada se dogodila konačna faza etničkog čišćenja Makedonaca koji su živjeli u Egejskoj Makedoniji. Zbog toga se grčka desnica opire dogovoru, jer strahuje od ponovne aktualizacije tog pitanja.