Protiv 49-godišnjeg dvojnog državljanina Hrvatske i Srbije policajci iz radne skupine Ravnateljstva policije su, u suradnji sa županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku, podnijeli kaznenu prijavu zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, odnosno ubojstva tada 21-godišnjeg Damira Kovačića zvanog Kole, pripadnika vukovarske 204. brigade. Neslužbeno se doznaje da je osumnjičen Nikola Dukić, pripadnik tadašnje teritorijalne obrane Vukovara, koji je svjedočio na beogradskom suđenju za zločin na Ovčari 1991.

Sumnja se da je 49-godišnjak, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, 20. studenoga 1991. iz hangara na poljoprivrednom dobru Ovčara izveo Damira Kovačića, odveo ga do obližnjeg kanala te ga, ispalivši u njega više hitaca iz vatrenog oružja, ubio. Damir Kovačić je, među ostalim pripadnicima hrvatskih vojnika i civila, ranije toga dana dovezen iz Medicinskog centra Vukovar u hangar na Ovčari. Kovačićevi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni, a Dukić nije dostupan hrvatskoj policiji i pravosuđu.


Ova je informacija objavljena u jeku rasprave koju je izazvao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavljujući prosvjed zbog "šutnje hrvatskih institucija" kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina. U travnju ove godine svoje nezadovoljstvo procesuiranjem ratnih zločina priznao je i sada već bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. On je, naime, tada Saboru podnio izvješće o radu DORH-a za 2015. i 2016., a na pitanje zašto postoji problem u rješavanju ratnih zločina kazao je: "Tada, kad je to bilo ‘friško‘, nisu poduzimane sve radnje i nisu prikupljani relevantni dokazi, danas smo u situaciji da se dokazi i potencijalni svjedoci i počinitelji nalaze na područjima druge države. Znam da je percepcija građana loša, vjerojatno sam i ja za to odgovoran jer nisam htio izlaziti u javnost, nego sam šutio i radio", izjavio je Cvitan. Podsjetio je tada i da su od 2014. procesuirani zločini u Voćinu, Četekovcima, na Trpinjskoj cesti, u dalmatinskom zaleđu...
Podsjetimo, u Hrvatskoj samo četiri županijska suda sude predmete zbog kaznenih djela ratnog zločina. To su sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Kako nam je rekao Anto Rašić, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, oni su preuzeli sve spise u kojima se sudi za počinjenje tog kaznenog djela od sudova u Slavonskom Brodu, Požegi i Vukovaru.
- Ono što se moglo raditi, tamo gdje je bilo dostupnosti, u biti je i učinjeno. Međutim, mnogo je nedostupnih osoba, to su gotovo svi oni koji se sada nalaze u optužnicama. U radu imamo ukupno 45 spisa, optužnica protiv počinitelja kaznenih djela ratnog zločina. Tim je optužnicama optuženo ukupno 209 okrivljenika za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina. Od toga je 208 počinitelja nedostupno, a samo je jedan dostupan, uhićen u inozemstvu i izručen, i on je u pritvoru. I to u predmetu gdje je više počinitelja, tako da će mu se sada suditi u njegovoj nazočnosti. Protiv svih počinitelja raspisane su tjeralice i nama je dosad izručen veći broj uhićenih počinitelja i za njih smo izdvajali postupak iz zajedničke optužnice. I sudili im - ističe Rašić, dodajući kako su na te predmete raspoređena četiri prvostupanjska suca, a problem je i taj što u vijećima moraju biti tri suca - profesionalca. Prema njegovim riječima, bilo je problematično suditi u odsutnosti, tome se protivio i Haški sud, kao i EU. No sada su, kaže, sazreli uvjeti da bi se moglo početi suditi u odsutnosti. "Tako da ćemo poduzeti određene korake i početi s tim suđenjima. Međutim, ako u njima i presudimo određene pojedince, ona će se morati ponoviti kada netko od tih osoba bude uhićen. Bez obzira na to, pokušat ćemo odraditi što je više moguće toga i privoditi to, koliko je moguće, kraju. Mi smo raspisali sve tjeralice, uhidbeni nalozi su po Europi i sada nas čeka taj posao", zaključuje Rašić.
O mnogim od tih slučajeva mnogi govore kako "se zna" tko su počintelji, no bez svjedoka je to nemoguće nepobitno utvrditi, što se već više puta i dogodilo. Saznanja da je netko "bio ovdje ili ondje" nisu dostatna. Sukladno i razmjerima ratnih zbivanja, upravo na osječkom Županijskom sudu najviše je optužbi za počinjenje ratnog zločina. Ove i prošle godine tu su okončani postupci u četiri suđenja za ratne zločine - tri su presude bile osuđujuće, a jedna oslobađajuća. Jedno suđenje u odsutnosti predstoji vrlo skoro.

Prema podacima iz DORH-a, od 1991. do 30. lipnja 2017. u Hrvatskoj su zbog ratnih zločina bili pokrenuti kazneni postupci protiv 3556 osoba. Pojedini su postupci, nakon istrage, prekinuti uglavnom zbog nedostupnosti okrivljenika, dok je dio postupaka obustavljen jer je utvrđeno da se ne bi radilo o kaznenom djelu ratnog zločina ili nije bilo moguće pribaviti dostatnu količinu dokaza. Tako je na označeni datum, a počevši od 1991., istraga vođena protiv 47 okrivljenika, a protiv 1349 je obustavljena. Protiv 2066 okrivljenika pred nadležnim sudovima podignute su optužnice, od čega je 608 okrivljenika proglašeno krivima i osuđeno, a protiv 630 okrivljenika prvostupanjski postupci još traju.

Iz Odvjetništva navode da je, s obzirom na znatan protek vremena od počinjenja ratnih zločina, dokazivanje u ovim predmetima otežano. Zbog toga nadležna državna odvjetništva u Hrvatskoj od svih imatelja arhiva traže dokumentaciju i informacije koji bi bili od koristi za dokazivanje pojedinih kaznenih djela ratnih zločina. Tako se i od tužiteljskih ureda s kojima su zaključeni posebni sporazumi za ratne zločine traže podaci i informacije koji bi pomogli otkrivanju i procesuiranju počinitelja ovih najtežih kaznenih djela jer se na području tih država nalaze počinitelji, svjedoci i dokazi.