Objavljeno 15. rujna, 2018.
Dugo najavljivana mirovinska reforma trebala bi sljedeći tjedan ugledati svjetlo dana. Neki detalji reforme već su procurili u javnost, kao što su produljenje radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2031., veća penalizacija prijevremenog umirovljenja, prilagodba beneficiranog radnog staža 21. stoljeću, uvođenje nacionalne mirovine itd. No, tu su brojne nejasnoće, kao i nepoznacice za sve one koji se već spremaju ili će u mirovinu za nekoliko godina.
Naime, iako je već svima godinama jasno da je hrvatski mirovinski sustav kao takav neodriživ, a najviše jer smo došli do brojki od samo 1,2 zaposlana na jednog u mirovini i da je prosječna mirovina samo 2.600 kuna, odnosno gotovo trećinu prosječne plaće koja iznosi oko 6400 kuna, mirovinska reforma koja se sprema alarm je koji se upalio. A upravo se od bruto iznosa za zaposlene izdvaja novac za umirovljenike. Samim time računica je jasna, nedovoljno ili preciznije premalo za financiranje više od milijun umirovljenika. Stoga ne čudi, kako ističe i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, da godišnje za mirovine nedostaje 17 milijardi kuna, te da će već 2019. većina umirovljenih imati penzije manje za čak 600 kuna. A baš tih 600 kuna najviše bi pogodilo one s najnižim mirovinama kojih je i najviše. Prava borba, dakle, tek slijedi. Jer, mirovinski sustav je ekonomski i socijalni problem za čije rješenje nije dovoljna samo preformulacija izračuna mirovina. Mirovinski sustav zahtijeva temeljitu reformu koja će problem sagledati strukturno i sustavno, navodi većina stručnjaka i ktitičara takvog pristupa. Baš zato je i sve više mišljenja da bi prijedlog mirovinske reforme trebao na doradu i do daljnjeg je odgoditi dok sve ne bude precizno jasno. Kao npr. prijedlog prema kojem bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu imali samo osiguranici koji bi štednju iz drugog stupa vratili u prvi i koji je izazvao najviše pozornosti. Ministar Pavić komentirao je prijedlog reforme koja je blizu finalizacije, a da mu je cilj održanje sustava i stoga naglasio kako nema govora o ukidanju drugog stupa, nego se ide s pravom izbora. "Svakako treba reći da će 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. godine primati mirovinu manju od minimalne i uz dodatak od 27 posto", objasnio je Pavić najsporniju točku. Valja naglasiti da skoro 100.000 umirovljenika prima prosječnu mirovinu od 232,21 kune, što je ispod svake granice dostojanstva. Dakle, iako su vrlo nepopularne mjere koje će osigurati financijsku održivost mirovinskog sustava na dugi rok nužne, to zasigurno sve one na gladne ili na granici siromaštva ne bi trebalo niti ne zanima.
Damir Gregorović