Novosti
STIŽE PRIJEDLOG REFORME

Nejednakost starih i novih umirovljenika radi održivog sustava
Objavljeno 13. rujna, 2018.
Ideja je pojačati gospodarsku aktivnost koja puni proračun, kaže ministar i navodi da je prijedlog reforme blizu finalizacije

Iako svi detalji mirovinske reforme još nisu poznati i bit će predstavljeni sljedećeg tjedna, njezine glavne odrednice već su neko vrijeme predmet sporenja. Među njima su i one o produženju radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2031., veća penalizacija prijevremenog umirovljenja, prilagodba beneficiranog radnog staža, uvođenje nacionalne mirovine te mogućnost da umirovljenici rade četiri sata.


Na HTV-u je o svemu tome, posebice o održivosti sustava, govorio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, istaknuvši kako je prijedlog reforme blizu finalizacije. Prema njegovim tvrdnjama to bi trebalo donijeti povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike, kojima će se, ističe, riješiti i dodatno zdravstveno osiguranje te rast od tri posto minimalnih mirovina. Pavić je naglasio kako će se omogućiti rad od četiri sata i sadašnjim i budućim umirovljenicima uz primanje cjelovite mirovine.

Ne ukida se 2. stup

Prijedlog prema kojem bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu imali samo osiguranici koji bi štednju iz 2. stupa vratili u 1. stup izazvao je najviše pozornosti, a kritičari su to ocijenili ukidanjem 2. stupa. Prema Pavićevim riječima nema govora o ukidanju 2. stupa, nego se ide s pravom izbora. Država će, dodaje, osigurati i svoje osiguravajuće mirovinsko društvo koje će bolje upravljati sredstvima.
- Svakako treba reći da će 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. primati mirovinu manju od minimalne i uz dodatak od 27 posto - kazao je Pavić, koji predlaže rast izdvajanja za 2. stup s 5 na 6 posto do 2020. pa postupan rast do 10 posto. Najavljuje i kako bi se smanjilo izdvajanje za 1. mirovinski stup za 1 posto. "Ulaganje u prvi stup iznosilo bi 14 posto, a u drugi 6 posto. Ideja je pojačati gospodarsku aktivnost koja puni proračun", kazao je Pavić, koji naglašava kako je financijska održivost sustava nužna.
Davorku Vidoviću, bivšem SDP-ovu ministru rada i socijalne skrbi, najspornije je nešto čega tu nema, a on smatra da bi trebalo biti. Prva sporna stvar mu je, kaže, što se ne nalazi rješenje za 2. stup, dok je struka pokazala da je davanje 27 posto potrebno, bilo za vrijeme dok su ljudi uplaćivali samo u 1. stup (što predlaže HSU), bilo da se daje kvotni dio na ove dvije trećine koje ljudi uplaćuju u 1.stup.
Protuustavno?

- Jer tih 27 posto čini bitnu ili najveću razliku između starih i novih umirovljenika. I za to nemamo potvrdu, ali ja mislim da je to protuustavno. Naprosto, time se građane stavlja u neravnopravan položaj, da onaj koji je uplaćivao samo u 1. stup ima pravo na to, a onaj koji je uplaćivao dvije trećine u 1. stup nema na to pravo. Nisam pravnik, ali u svakom slučaju politički, ekonomski i socijalno je to što sam rekao najbolje rješenje, a toga u prijedlogu nema - rekao nam je Vidović.
Prema njegovim riječima, druga je ozbiljna zamjerka što se ne vidi mjera koja bi povećala mirovine sadašnjih umirovljenika, a ključnim problemom tog sustava smatra "njegovu socijalnu neadekvatnost, neodrživost".
I neki drugi stručnjaci to vide najspornijim. Paradoksom vide i to što je samo 11-12 posto ljudi od svih postojećih umirovljenika ostvarilo puni mirovinski staž, dok se za one koji još rade produžava mirovinski staž do 67 godina. Problem je, dakle, što imamo dvije kategorije ljudi - one koji su stekli neka prava i druge koji bi sada trebali plaćati onima koji su ta prava stekli. I prijašnjim i ovim promjenama, dodaju, pravi se segregacija u društvu, pa na neki način dobivamo građane prvog i drugog reda. Ono što pak ti stručnjaci smatraju dobrim je što se sustav želi učiniti održivim te što se penalizacija prijevremenog umirovljenja dovodi u korelaciju sa stvarnim uplatama i isplatama.
Igor Bošnjak/H
VIDOVIĆ: S MIROVINAMA SE NE MOŽE ŽIVJETI
- S mirovinama se u Hrvatskoj ne može živjeti. To je granica siromaštva i ni jedan od prijedloga koji oni ovdje daju ne rješava tu činjenicu. Ni kratkoročno ni dugoročno. Priča o tome da je 17 milijardi kuna minusa u mirovinskom sustavu je glupost. Mirovine se mogu financirati iz doprinosa, ali mogu i iz poreza. Gdje piše da to nije moguće? U nekim se zemljama to čini samo iz poreza, uopće nema doprinosa. Tako da ovo ne rješava dvije ključne stvari - problem niske razine mirovine sadašnjih umirovljenika te problem budućih umirovljenika i održivost i opstanak 2. mirovinskog stupa - kaže Vidović.
TROŠAK 40 MILIJARDI
Treba osigurati srednjoj generaciji, posebice ženama, dodatnih 500-600 kuna kako bi im mirovine bile bar kao sadašnje. Trošak će iznositi 40 milijardi kuna, kazao je Pavić, dodajući i da treba osnažiti 1. stup za mlade, tj. one koji će cijeli život u njega ulagati.
Prijedlog reforme trebao bi donijeti i rast minimalnih mirovina od 3 posto
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana