Hrvatske gospodarstvenike treba educirati kakve protekcionističke mjere mogu očekivati, jer će se sve više susretati s protekcionizmom, a Hrvatskoj kao maloj zemlji to ne odgovara, rekao je jučer predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago na forumu "Jačanje globalnog protekcionizma - Koji su učinci na hrvatsko gospodarstvo?" Bago je na skupu koji je organizirala Hrvatska međunarodna trgovačka komora (ICC) istaknuo da trenutačni "trgovinski rat", koji je započeo SAD uvođenjem carina na neke proizvode, zasad malo šteti ovdašnjim proizvođačima, ali i da ima industrija koje prolaze ispod protekcionističkih i drugih "radara" kojima države štite svoje ekonomije.
Istaknuo je primjer ICT-a gdje su hrvatske tvrtke iznimno uspješne u plasmanu proizvoda na strana tržišta.
"Pitanje je zašto nismo toliko uspješni u plasmanu nekih drugih proizvoda gdje smo također vrlo konkurentni? Odgovor je u tome da je regulativa u području ICT-a i dalje puno slabija, riječ je o tržišnoj ekonomiji oslobođenoj svakog protekcionizma", kazao je Bago.
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić govorio je o povijesti protekcionizma naglasivši da se on prvi put pojavio u 16. stoljeću s istim ciljem koji je opstao do danas - sprječavati uvoz i istovremeno povećavati izvoz.
SAD, naveo je, preko najnovijih protekcionističkih mjera želi zadržati status vodeće svjetske ekonomske sile, prvenstveno na štetu Kine kojoj odgovara liberalizam i koja raste po stopama od šest do sedam posto.
"Nisu to bile samo Trumpove mjere, tu je cijeli sustav u pitanju. SAD tim mjerama testira i Kanadu i Europu i još neke zemlje radi zadržavanja svoje dominacije. Amerika hoće jaku Europu, ali ne prejaku", rekao je Jurčić.
Glavna tajnica ICC-a Sunčanica Skupnjak Kapić istaknula je da je lani provedeno 467 protekcionističkih mjera, od čega je 90 američkih. Najpoznatije su američke mjere vezane uz uvoz aluminija i čelika. Po njoj, ICC će zauzeti oštar stav prema protekcionizmu.Hina