Novosti
SVE JE MANJE MLADIH OBITELJI

Porez na samački život u Njemačkoj gotovo je 40 posto, u Hrvatskoj iznosi najviše 17
Objavljeno 12. rujna, 2018.
Financijski stručnjaci smatraju da promjene poreznog sustava ne utječu na demografiju

Među mladima u Hrvatskoj, ali i diljem Europe, sve je raširenija navika da i nakon 30. godine ne zasnivaju obitelj, nego, u slučaju kada ih već u mlađim godinama nije pogodila "ljubav njihova života", nastavljaju lagodnije živjeti kod roditelja ili kao samci, ako su uz dobro plaćen posao, do kakvog u Hrvatskoj i nije tako lako doći, sami osigurali vlastitu nekretninu.


Zbog te sve izraženije navike dugoročnog (ili trajnog) samačkog života i življenja kod roditelja trpi i demografska slika Hrvatske.
Riječ je o trendu u kojemu Hrvatska nikako nije usamljena jer se s tim problemom suočavaju i druge europske države. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine svaki peti muškarac i svaka deseta žena u Hrvatskoj stariji od 30 godina nisu vjenčani, a njihov je udio u ukupnom stanovništvu porastao za 50 posto u odnosu prema 2001. godini. Prema tim podacima, u 867.680 obitelji s djecom živjelo je 1.450.210 djece. No, problem je u tome što je čak 354.863 "djece" bilo starije od 25 godina, a te su brojke nakon ekonomske krize ovdje postale samo još izraženije.
Fiktivni brakovi

Neke se druge države, posebice u zapadnoj Europi, protiv toga dijelom bore i izraženije većim porezima na samački život. Prema podacima od prije nekoliko godina, ako ste samac, najviši porez plaćate u Belgiji - 42,80 posto, a odmah iza njih je bila Njemačka s 39,90 posto. U praksi bi to značilo da kao samac za isti brutoiznos dobijete oko deset posto manju plaću ako niste u braku. Zbog toga smo već svjedočili slučajevima da se mladi Hrvati, kao i useljenici iz drugih država, u Njemačkoj odlučuju čak i na fiktivna sklapanja braka kako bi izbjegli veći porez. Dio ljudi smatra da bi i kod nas trebalo prihvatiti neko slično rješenje, veće porezne namete za samce, koji sada u prosjeku dobivaju približno između 7,5 i 17 posto nižu netoplaću od onih koji žive u zajednici s partnerom, djecom ili nekim drugim uzdržavanim članovima obitelji.
Prema riječima Predraga Bejakovića, stručnjaka iz Instituta za javne financije, spomenuta pojava ulaska u brak samo radi manjeg poreza nije nešto čemu pribjegavaju imigranti u Njemačkoj, nego to čine i - Nijemci.
- Mislim da igranje poreznim sustavom u takvim stvarima ne može donijeti nekakve pomake u demografiji. Općenito socijalna politika, a pogotovo demografska, ne bi se nikako smjele voditi s pomoću porezne politike. Ona ima prvi najvažniji cilj - dovoljno prikupljanje javnih prihoda. Ako krenete u nekakve olakšice ili poticaje za određeno ponašanje ugrađujete u poreznu politiku, velika je šansa da ćete upropastiti porezni sustav - kaže Bejaković.
Prema njegovim riječima, veći porez za samce fenomen je koji u Njemačkoj postoji dugi niz godina, ali je to dovelo samo do toga da ljudi plaćaju manje poreza, a nemaju zbog toga više djece, niti moralnije žive zato što žive u braku. Stoga je njegov zaključak kako porezni sustav ne bio smio utjecati na to hoćete li ulaziti u brak ili se razvesti. Podsjeća kako ljudi danas imaju djecu i izvan bračne zajednice, kao i na činjenicu da u Hrvatskoj zbog osobnog odbitka velik broj ljudi i ne plaća porez. Tako da porez ne utječe na ponašanje ljudi u tom smislu. U Njemačkoj su, kaže, puno veći dohodci, pa se i plaćaju veći porezi, pa onda i postoji veća ušteda za osobu koja je u braku u odnosu prema samcu, "ali to hoćete li vi u Hrvatskoj platiti 50 ili 100 kuna poreza ne može služiti ničemu".
Sociolog Zlatko Miliša ističe kako uz bok Hrvatskoj stoji i Italija, gdje ljudi ostaju pod istim krovom s roditeljima, jer je to stvar tradicije i "obiteljskog zajedništva" i ima svojih ljepota. A danas se ponekad i s ironijom gleda na takva zajedništva. Istraživanja, kaže, pokazuju da ovdje ta ideja nije umrla za razliku od "suvremenog svijeta". O tome zašto mladi u Hrvatskoj sve više žive samačkim životom kaže kako je tako diljem svijeta.
- Zašto je to postao trend? Jedan u nizu razloga za to je naprosto kultura sebičnosti koja se diljem svijeta njeguje kao novi iskorak u traženju sebe, ne i partnera i djece. Taj trend je vidljiv i u istraživanju koje je napravljeno u vrijeme dok Hrvatska nije bila članica EU-a, ali je sudjelovala u istraživanju. Pitanje je bilo - smatrate li brak zastarjelom institucijom koju treba staviti u "ropotarnicu" povijesti. Najviše potvrdnih odgovora bilo je u skandinavskim zemljama i u Francuskoj, a najmanje u Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Isto je bilo i s pitanjem smatrate li da su djeca glavni kapital u braku i obitelji te smisao života ljudi u braku. Znači, kod nas situacija u tom smislu još nije alarmantna, ali je alarmantno iseljavanje, osobito mladih obitelji - rekao nam je Miliša.
Komoditet

Kako dodaje, drugo što utječe na ostanak dijela mladih samaca kod roditelja je, naravno, komoditet. Jer je, ističe, nemali broj onih koji razmišljaju na način da će im ovako majka i dalje spremati ručak, pa zašto bi onda forsirali brak i opterećivali se podstanarstvom. U, primjerice, Švedskoj, pa i SAD-u to je dijelom nemoguće, kaže Miliša, jer kada napuniš 18, očekuje se da se počneš snalaziti samostalno. Prema njegovu mišljenju, država mora pomoći mlade obitelji i to staviti kao prioritet nad prioritetima, a zasad, kaže, vidi samo "demagoška trabunjanja" o demografskoj politici. Prema njegovu mišljenju postoje rješenja, ali je to različito od općine do općine.

- Neke općine i gradovi daju nemala sredstva za vrtiće, jaslice i drugo. Država tu mora biti jasna, imati određene standarde što je lokalna samouprava dužna. A ako nema novca ili je neko mjesto u području posebne državne skrbi, onda država mora intervenirati. No, u Slavoniji mi se čini i da ima podosta inertnosti, nema dovoljno inicijative - smatra Miliša.
Igor Bošnjak
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana