Objavljeno 11. rujna, 2018.
Srpska direkcija za imovinu pozvala je tvrtke i javne ustanove koje su imale nekretnine na prostoru bivših jugoslavenskih republika, a danas samostalnih država, da dostave podatke i dokumentaciju kako bi se formirao jedinstven registar njihove imovine. Prema njihovim procjenama, ta je imovina, uglavnom je riječ o odmaralištima i poslovnim prostorima, vrijedna 1,8 milijardi eura, javlja beogradska Politika.
- Pitanje imovine rješava se između tih tvrtki i država sukcesora, najčešće je to Hrvatska. Cilj je napraviti registar kako bismo mi kao država mogli zauzeti stav kako im pomoći - objasnio je Jovan Vorkapić, direktor direkcije za imovinu, dodajući kako su posljednjih desetljeća hrvatski sudovi odbijali tužbene zahtjeve tvrtki iz Srbije pozivajući se da su "preuranjeni i da je potrebno zaključiti bilateralni sporazum kojim bi se razradio Aneks G" i upućuju ih na uporabu svih pravnih mogućnosti "sve do Strasbourga". S druge strane, tvrdi Vorkapić, Ustavni sud Srbije zauzeo je stav kako se Aneks G direktno primenjuje, što znači da se hrvatskim tvrtkama vraća imovina u Srbiji, pa su brojni lokali i druge nekretnine već vraćeni Borovu, bivšoj Jugoplastici itd.
Vorkapić tvrdi kako je u Hrvatskoj "preko noći" donesen zakon kojim je sva imovina srpskih tvrtki i institucija prepisana na Hrvatsku, pa je nedavno Privredni sud u Beogradu u roku od mjesec dana donio dvije presude kojima je priznao hrvatskim vlasnicima pravo da naplate sudske troškove od srpskih tvrtki koje su izgubile sporove u Zagrebu u kojima su potraživale svoju imovinu i prema pisanju nekih medija sud je naložio da se s računa Jugobanke u stečaju skine 3215 eura, a s računa Mladost turista 150.000 eura.
Srbija ustraje na primjeni Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji, koji su države sukcesori bivše zajedničke države potpisali 2004. prema kojemu imovinska prava moraju biti vraćena na stanje od 31. prosinca 1990. kada su srpske tvrtke diljem Hrvatske imale nekretnine od poslovnih prostora do hotela i odmarališta. No, tvrde u Srbiji, Zagreb odgovara kako se Aneks G ne može primjenjivati bez međudržavnog sporazuma sa Srbijom.
I sud u Strasbourgu razmišlja kao sudovi u Hrvatskoj i drži kako se ne može govoriti o povratu imovine bez bilateralnog sporazuma dviju država.
M.Flego
Sud u Strasbourgu smatra kako se ne može govoriti o povratu bez bilateralnog sporazuma dviju država