Sinoć je zalaskom sunca (akšam) u skladu s učenjem islama nastupila nova 1440. hidžretska godina. Jedan od ključnih događaja u islamu upravo je Hidžra, preseljenje proroka Muhameda iz Meke u oazu Jesrib, buduću Medinu. To je bila prekretnica u njegovu životu, ali i u razvitku islama, jer je od progonjenog propovjednika postao priznati vjerski i politički vođa.

Dogodilo se to 622. godine nakon Krista. Muhamed je netom prije bijega iz Meke, gdje su mu o glavi radili pripadnici njegova vlastita plemena Kurejšija, izbjegao atentat, a u Medini je uspio podčiniti tamošnja razjedinjena židovska i poganska plemena. Kada je vojno ojačao, 629. osvojio je i Meku. U trenutku Prorokove smrti (preseljenja na onaj svijet ili ahiret) najveći dio Arapskog poluotoka bio je muslimanski, a samo pedesetak godina kasnije islam se već proširio do Atlantika, Kaspijskog mora, Bengalskog zaljeva i obala Sumatre. Medina je grad u Saudijskoj Arabiji veličine Zagreba, a od Meke je udaljena 4,5 sati vožnje automobilom (ako se putuje autocestom preko Džede). Oba grada danas su zabranjena za nemuslimane, no tako nije bilo u doba Muhameda koji je tzv. Medinskim ustavom jamčio miran suživot Židova i muslimana.
Islamska Nova godina je dan kojim počinje islamski kalendar. Posrijedi je prvi dan mjeseca muharema. S obzirom na to da se islamski kalendar ravna prema Mjesečevim mijenama, hidžretska godina ima 354 ili 355 dana. Zato muslimanska Nova godina nikada ne pada u isti dan prema grgurovskom kalendaru nego kruži kroz sva godišnja doba. Primjerice, lani je hidžretska Nova godina bila 21. rujna, a nagodinu ona pada na 31. kolovoza. Muharem je sveti mjesec u kojemu je zabranjeno ratovanje. No, toga se očito nitko ne pridržava, pa ni sirijski režim iz Damaska (umjereni muslimani, aleviti), Rusija (sekularni režim, pravoslavci) i Iran (šijiti) koji su zajednički ovih dana pokrenuli ofenzivu na posljednju pobunjeničku enklavu Idlib na sjeveru Sirije, "čestitajući" tamošnjem stanovništvu (3,5 milijuna, mahom izbjeglica) granatama, raketama i bombama muslimansku Novu godinu! Ovakvo računanje vremena uvedeno je u vrijeme drugog po redu kalifa Omera, jednog od muslimanskih vođa koji je naslijedio proroka Muhameda.
- Mi se na taj dan prisjećamo žrtve poslanika Muhameda koji je morao napustiti svoj rodni grad i prijeći u drugu sredinu gdje je sagradio prvu džamiju, nakon čega je napravio puno važnih stvari za islam - rekao nam je osječki imam Senad ef. Hevešević. D.Celing