Lijeva koalicija predvođena Socijaldemokratima na parlamentarnim izborima u Švedskoj u nedjelju je ostvarila tijesnu pobjedu nad strankama desnog centra, a antimigracijski Švedski demokrati ostvarili su znatan rast potpore, pokazuju privremeni podatci državne izborne komisije.

Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6004 okruga u blagom je vodstvu, s 40,6 posto glasova, vladajuća stranka lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka.
S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, koji na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona, trenutno osvaja 40,3 posto glasova, pokazuju privremeni podatci državnog izbornog tijela.
Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika pripada 144 mjesta, a Savezu 142. S obzirom na to da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, to upućuje na neizvjesnosti oko formiranja vlade. Nacionalistički Švedski demokrati trenutno dobivaju 17,6 posto glasova, znatno više nego na prošlim izborima, kada su imali 12,9 posto podrške. To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie Akesson poručio je u nedjelju nakon objavljenih privremenih rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi pretočiti u stvarni utjecaj.
“Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u Švedskoj sljedećih tjedana, mjeseci i godina”, ustvrdio je Akesson, koji je svoju stranku proglasio pobjednikom izbora. Nada se da njegova stranka, koja se zauzima za izlazak iz EU i obustavljanje imigracija, može imati odlučujuću ulogu u pregovorima oko formiranja vlade. Također, Akesson je čelniku koalicije desnog centra Kristerssonu izazovno poručio da bira između traženja potpore od Švedskih demokrata i još četiri godine vlade socijaldemokratskog premijera Lofvena. Kristersson je, pak, nakon objave preliminarnih rezultata poručio Lofvenu da je vrijeme da odstupi sa svoje pozicije, a istovremeno je odbacio mogućnost suradnje s Akessonovom strankom.
“Tijekom cijelih izbora bili smo posve jasni. Savez neće vladati ili razgovarati o tome kako formirati vladu sa Švedskim demokratima”, poručio je Kristersson. Loftven je kazao da ne namjerava odstupiti, pritom pozvavši koaliciju desnog centra na međublokovsku suradnju kako bi se našao izlaz iz političke “slijepe ulice”. “Ni jedna strana nema većinu, stoga je jedino prirodno nadići političke podjele kako bi se moglo upravljati Švedskom”, rekao je Lofven. Pobornicima je poručio da su Švedski demokrati “slavili Hitlera i rasplamsali plamen rasizma”, ustvrdivši da umjerene stranke imaju “moralnu odgovornost” za formiranje vlade.
U jeku strahova od imigracije Švedska je tako kao jedna od najliberalnijih europskih država na ovim izborima doživjela skretanje udesno. Ultradesne stranke proteklih su godina postigle velik uspon diljem Europe, u jeku sve jačih strahova za vlastiti nacionalni identitet i učinaka globalizacije nakon sukoba na Bliskom istoku i u Africi. Tako je 2015. priljev od 163.000 tražitelja azila - najviše u Europi u odnosu prema broju stanovnika, 10 milijuna - polarizirao i glasače u Švedskoj i razbio političke konsenzuse.
U trenutku kada u Njemačkoj jača desnica a euroskeptični i protuimigracijski AfD, prema istraživanju javnog mnijenja, ima uzlazni trend i sve je moćnija stranka, mnogi u Europi promatrali su švedske izbore kao svojevrsni test za političko raspoloženje na Starom kontinentu. Na valu protumigrantskog raspoloženja mnoge stranke desnice u Europskoj uniji jačaju usprkos pokušajima da se to raspoloženje preokrene.
Tako su u nedjelju predstavnici njemačkog gospodarstva u pismu kancelarki Angeli Merkel izrazili zabrinutost kako bi događaji u Chemnitzu i prosvjedi ekstremnih desničara mogli naškoditi gospodarskoj konkurentnosti Njemačke.
“Svi koji ugrožavaju sliku Njemačke kao tolerantne zemlje dovode u opasnost ne samo suživot nego i gospodarsku konkurentnost Njemačke”, stoji u pismu predsjednika Trgovinskog saveza Njemačke (HDE) Josefa Sanktjohansera kancelarki Merkel.