Novosti
VELIKA POTRAGA ZA MAJSTORIMA

Obrtnicima nedostaje 20.000 radnika, traži se i 3200 tesara
Objavljeno 10. rujna, 2018.
Škole više ne upisuju brojna obrtnička zanimanja, a pojedini vlasnici obrta već godinama traže radnike

U radionici đakovačkog obrtnika Ante Perića, danas umirovljenika čiji je posao nastavio sin, a čija su djelatnost soboslikarsko-ličilački radovi, uređenje fasada te autolimarija i autolakirnica, već godinama traže autolimara. Nakon četiri godine izgledno je da će to mjesto napokon popuniti, i to - povratnikom iz Švedske.


- U te četiri godine tražili smo autolimara preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oglasa na radiju..., javila su se dvojica, no htjela su rad bez prijave, a to ne dolazi u obzir. Jer, rekli su, ako ih prijavimo - gube socijalnu pomoć. Radnik iz Švedske vraća se s obitelji u Hrvatsku nakon tri godine jer, kaže, život je ondje preskup, radi se od jutra do mraka - kaže Perić, čije riječi zorno ocrtavaju stanje, odnosno deficit radnika određenih zanimanja u hrvatskom obrtništvu, ali i činjenicu da odlazak na rad u bogatije zemlje nije uvijek samo put u jednom smjeru.

Poražavajuće

Perić kaže kako na tržištu nedostaje soboslikara, autolakirera..., a mi smo dobili i listu deficitarnih zanimanja u obrtništvu, utemeljenu na podatcima Hrvatske obrtničke komore (HOK). Obrtnici su iskazali potrebu, tj. nedostatak od oko 20 tisuća radnika - 3200 tesara, 2200 zidara, 380 armirača, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, 100 bravara, 80 zavarivača, 100 autoelektričara, 25 stolara, 10 puškara... Poražavajuće brojke za hrvatske prilike, a, s druge strane, domaći poslodavci iskazuju stalnu potrebu za rastom godišnje uvozne kvote radnika, pa je ona za 2018. čak 35.000 stranaca. No, ističe predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, obrtnici se žale da kvotu uglavnom "potroše" velika trgovačka društva, koja imaju i službe zadužene za to na dnevnoj bazi.
Slijedom trendova, srednje strukovne škole, zbog izostanka interesa za niz zanimanja, gase pojedine smjerove, a jednom ugašeno teško se opet vrati. Tako ove školske godine neće biti školovanja za armirače, krovopokrivače i izolatere, za mehaničare alatnih strojeva, drvodjeljske tehničare... Svršeni osnovci najviše žele u opće gimnazije, potom u ekonomsku školu, a za navedena strukovna zanimanja ove godine nije bilo interesa ni od pet učenika, koliki je minimum za formiranje razreda. Tako strukovne škole i, u konačnici, obrtništvo uopće plaćaju ceh (do)sadašnjim "dobronamjernim savjetima" mnogih roditelja svojoj djeci: "Ne upisuj školu s kojom ćeš morati (fizički) raditi!"
Srednja strukovna škola Antuna Horvata u Đakovu, kaže ravnatelj Mirko Ćurić, ima dozvolu Ministarstva za obrazovanje za više od 40 zanimanja, no interes je učenika takav da ih trenutno obrazuje za njih upola manje. Ipak, ta škola posljednjih godina ne bilježi pad učenika, kojih je više od 600.
- Nekada smo imali limare, no više ih nemamo, kao ni keramičare, već godinama ne upisujemo ni klesare, nemamo ni autolakirere, nestali su i krojači. No ni od jednog zanimanja ne odustajemo. Ako se tržište rada okrene, imamo dopušten upis i u zanimanja koja su sada "prazna". Imamo dozvolu Ministarstva za upis i u njih - kaže Ćurić.
I u toj srednjoj strukovnoj školi donedavno su ostali bez ikakvog interesa za stolare, zidare, tesare, no ove školske godine upisano je osam zidara i tesara.
- Posljednjeg tesara prije toga imali smo prije čak šest godina. Kuhari su uvijek najatraktivnije trogodišnje zanimanje i ove ih je godine upisano 26. Pekari su nam uvijek na razini jedne grupe - ove godine ih je troje, a bude ih do osam - dodaje Ćurić. Upisi za zanimanje mesar reakcija su na događaje izvan školskih zidova. Kada je propala đakovačka Klaonica, u njegovoj školi, kaže Ćurić, nitko nije bio upisao to zanimanje.
Nedostaju metalci

- No s oporavkom te djelatnosti, otvaranjem novih radnji, ali i s potrebama trgovačkih centara za tim zanimanjem vratio se interes pa u posljednjih pet-šest godina upisujemo opet u mesare i sada ih je petero - kaže Ćurić. U toj školi iskustva kažu da najbolje s upisima stoje elektrozanimanja.
Međutim, kućanstva se žale da se više ne mogu naći klasični "haus-majstori", žene koje i dalje same šiju u Đakovu nemaju gdje popraviti svoje šivaće strojeve, oni koji trebaju renoviranje stana mjesecima čekaju svog soboslikara...
Govoreći o deficitarnim obrtničkim zanimanjima, predsjednik HOK-a Ranogajec kaže kako su najveći problem s tim imali oni koji su se bavili turizmom, no manjka i zidara i tesara, a sjeverozapadna Hrvatska muku muči s nedostatkom kvalitetnih metalaca. Nasuprot deficitima, ocjenjuje da obrtništvo nije na koljenima, da je registrirano 2800 obrta više nego lani i sada ih je oko 80 tisuća.
- Brojka se penje, ljudi otvaraju obrte, iako je tu i j.d.o.o.-ova. Ljudi hoće kvalitetu i to među obrtnicima prepoznaju - dodaje čelnik HOK-a. Na upit zašto je toliki deficit zidara i drugih zanimanja u građevinarstvu "kada će se uvijek graditi", Ranogajec kaže da je početkom krize građevinski sektor znatno pao, ljudi su iz njega otišli u druge branše, a s ulaskom u EU otvorilo se veliko tržište rada s potrebama za takvim zanimanjima.
Suzana Župan
na koljenima
NEMA ZANIMANJA KOJE NIJE DEFICITARNO
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA UPOZORAVA NA SIVU EKONOMIJU
U Hrvatskoj obrtničkoj komori neprestano upozoravaju na sivu ekonomiju kao velik problem u obrtništvu. “Već smo pokrenuli razgovore s Ministarstvom financija, a uključeno je u to i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, gdje želimo promijeniti Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti jer najviše nereda prave oni koji nisu registrirani obrtnici, a čak 28 posto BDP-a je u tome. Te izmjene zakona, zajedno s formiranjem Državnog inspektorata i uz aktivnosti Carine, moraju krenuti u obračun s radom na crno. Jer onaj tko radi na crno jeftiniji je, zbog neplaćanja PDV-a, od registriranog obrtnika već u startu za 25 posto. Potonjem konkurira netko tko ne plaća PDV, zdravstveno, mirovinsko osiguranje i druga davanja. Pred nama je čišćenje tržišta od toga, a jedino država ima mehanizme za to. Toleriranjem toga gotovo ispada da se tako rješava nekakvo socijalno pitanje”, kaže Dragutin Ranogajec. HOK se zauzima da se u borbu protiv sive ekonomije u obrtništvu ide kažnjavanjem izvršitelja, ali i naručitelja rada na crno. “Jer on svjesno ulazi u aranžman gdje neće dobiti račun za obavljenu uslugu. Takav rad treba procijeniti, na to obračunati PDV i uplatiti ga u državni proračun te još od obiju strana naplatiti i novčane kazne”, smatra predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
OBRTNICI JAKO SKEPTIČNI PREMA POTICAJIMA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE?
Je li lijek za spašavanje hrvatskog obrtništva prekvalifikacija, državne mjere aktivne politike zapošljavanja poput mjere samozapošljavanja uz potporu od 55.000 državnih kuna ili nešto drugo? Primjerice, u Đakovu mjera samozapošljavanja, kažu u Udruženju obrtnika toga grada, dobro ide, no najviše se ide u uslužne djelatnosti pa je grad u posljednje vrijeme preplavljen salonima za nokte, za uljepšavanje i slično. “Nema proizvodnje za 55 tisuća kuna! Ne znam hoće li nakon obvezne godine dana od svih njih koji su posegnuli za tom mjerom ostati i jedan posto”, kaže Marko Milković, tajnik Udruženja obrtnika Đakovo. I u đakovačkom obrtništvu prednjače usluge. “Ima malo pomaka u graditeljstvu, no to su uglavnom završni radovi u građevini, i to zbog poticaja za energetsku učinkovitost zgrada”, dodaje Milković. Na upit je li rješenje za popunjavanje deficitarnih zanimanja prekvalifikacija, Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, odgovara nam protupitanjem: “Pa ima li većeg vrhunca znanja u obrtništvu od majstorskog ispita?!”
Dragutin Ranogajec

predsjednik Hrvatske obrtničke komore

I O DOBROJ PLAĆI OVISI HOĆE LI RADNIK OSTATI ILI OTIĆI IZ ZEMLJE

Pet godina smo u EU i sada se osjeća velik deficit raznih zanimanja, a još 2012. govorio sam da će s ulaskom u EU nedostajati kvalitetne radne snage otvaranjem prema Unijinu tržištu rada. No prošle su to i druge zemlje. Ipak, radne migracije otišle su dotle da dolazimo u situaciju da će nam se promijeniti demografska slika u Hrvatskoj, a s druge je strane potreba za uvozom strane radne snage. Kada sam upozoravao na to, jer imam kontakte s komorama drugih članica Europske unije - smijali su mi se. Niz je tu i drugih čimbenika zašto je danas deficit određenih zanimanja, a jedan od njih je i dobra plaća, o kojoj ovisi hoće li dobar obrtnik ovdje ostati ili otići iz Hrvatske, kaže Dragutin Ranogajec. Upozorava na nerazmjer da s jedne strane Hrvatska ima 132 tisuće nezaposlenih, a uvozi 35 tisuća stranih radnika.
Možda ste propustili...

MOTOCIKLISTIČKA KARAVANA "OD PREVLAKE DO VUKOVARA"

U Vukovaru 500 bajkera iz cijele zemlje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEDINSTVENA POLICA OSIGURANJA

Do 75 tisuća kuna zbog naleta vozilom na divljač

2

500 “DOBITAŠA” OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tvrtke iz sastava Žito grupe s
najviše dobiti u 2017. godini

3

JAVNE SLUŽBE TRAŽE POVIŠICU OD 5,8 %

Od 28. studenoga u štrajku
liječnici, učitelji, kulturnjaci...