U okviru programskog ciklusa Kulturni četvrtak Gradska knjižnica Vukovar organizirala je predavanje dr. sc. Aleksandra Durmana pod nazivom Astralni simbolizam u Vučedolskoj kulturi.

Poznato je kako su Vučedolci pridavali veliko značenje nebu i astrologiji, pa je Durman predavanjem najviše želio pojasniti kako je Vučedolac uveo u Europu prvo pismo.
- Bilo je to slikovno pismo koje se prikazuje preko neba, a nebo možemo iščitati i danas i vidjeti njihove poruke koje su bilježili na keramici. To dokazuje kako su bili daleko ispred svoga vremena i zapravo možemo reći kako su bili svemirski letači u odnosu prema drugim dijelovima Europe. Kad gledamo Egipat, Mezopotamiju, pa čak i Kinu, znamo da su bile visoke civilizacije koje su imale slikovno pismo i iza sebe su primjerice ostavili piramide. Kad gledate Europu od juga prema sjeveru, onda imate dojam da je Europa na drvetu, no to nije tako, jer ima Vučedolsku kulturu - naglasio je Durman.
Pojasnio je kako Vučedolci nisu gradili piramide s obzirom na njihove drugačije relacije prema svojim pokojnicima, ali su imali niz tehnoloških dostignuća. Naime, prva serijska proizvodnja metala, prva bronca na svijetu i prva pila na svijetu pripadaju toj kulturi.
- Sve se to kasnije može vidjeti kroz grčke mitove, a Grci su to zabilježili 2500 godina kasnije. U tome vidimo snagu i moć Vučedolaca, s jedne strane tehnološku, a s druge strane intelektualnu - rekao je.
Durman se od 1981. aktivno bavi istraživanjem Vučedola. Na tom je lokalitetu kontinuirano kopao do 1991., i to je bilo najveće istraživanje u Hrvatskoj u to vrijeme. Potom je došlo do prekida zbog rata, a istraživanja su nastavljena 2000.
- Godine 2001. UNESCO je došao na Vučedol i tamo smo dogovorili da oni pomognu u realizaciji velikog projekta Vukovar - Ilok - Vučedol. Danas znamo kako je Vučedol najstariji lokalitet. Imamo u blizini veliki lokalitet u Vinkovcima, no to je jedna kasnija faza Vučedola. Imamo tragove da se Vučedol širi u 14 europskih zemalja i više od 120 je znanih lokaliteta. Međutim, ono što najviše znamo o Vučedolu proizilazi iz nalaza s 10-12 posto otkopanoga lokaliteta. To znači kako bismo idućih 50-ak godina trebali intenzivnije i brže iskopavati i istraživati kako bismo dobili cijelu priču o Vučedolu - pojasnio je Durman.
Trenutačno se istražuje na kukuruzištu Štrajm. Započeto je prije pet godina kopanjem sonde, a potom je prispjelo obećanje Europske banke kako će dati sredstva za izgradnju planetarija. No, premda je novac osiguran, sve je zakočeno zato što se mjerodavni na lokalnoj razini ne mogu dogovoriti.
- Kopamo temelj za planetarij, ali ništa puno ne možemo napraviti jer nisu riješeni neki lokalni dogovori. Stoga ne možemo kopati željenim intenzitetom i moramo čekati da se naši domaći dogovore kako bismo uzeli novac i intenzivirali aktivnosti - naveo je Durman.
Ovo je predavanje knjižnica organizirala u suradnji s Muzejom vučedolske kulture i pobudio je veliku pozornost Vukovaraca, koji su željeli od dugogodišnjeg istraživača dobiti što više vrijednih informacija o Vučedolu.
Jelena Miškić, ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar, izrazila je zadovoljstvo što je Durman održao značajno predavanje pred mnogobrojnom publikom.
- Iznimno mi je drago što se odazvao našem pozivu kako bismo njegovim predavanjem otvorili novu sezonu programskog ciklusa, koji se pokazao iznimno uspješan među našim korisnicima i posjetiteljima. Kulturnim četvrtkom nastojimo prikazati Vukovarce i ljude koji su svojim radom i ostalim doprinosima ostavili veliki trag u našoj lokalnoj, ali i široj zajednici - rekla je i pojasnila kako svakog prvog četvrtka u mjesecu organiziraju zanimljiva predavanja.