Nedavno započeta predaja zahtjeva za državno subvencioniranje kamata na stambene kredite mladim obiteljima protječe znatno mirnije nego što je to bilo prošle godine. Za razliku od prošlogodišnje navale, otkako je počela predaja zahtjeva, u ponedjeljak, 3. rujna, iz Agencije za promet nekretninama izvijestili su kako gužve nema, a u prva dva dana predano je nepunih 300 zahtjeva.

Ipak, u Agenciji, koja taj projekt operativno provodi u ime Ministarstva graditeljstva, ne sumnaju da će dosegnuti planiranih dvije tisuće zahtjeva, jer podsjećaju da akcija traje minimalno dva tjedna. Uz to, gužve nema jer su, podsjećaju, i sami najavili da će, u skladu sa zakonskim izmjenama, ovakve akcije biti kontinuirane te će se mladi za subvencije moći javiti i iduće godine, kao i 2020.
Prema proljetos predstavljenim rezultatima, 2320 mladih prošle je godine osiguralo svoj dom zahvaljujući ovim subvencijama, a u Ministarstvu graditeljstva posebno ističu kako je u tim stanovima ili kućama rođeno 250 djece.

Prosječna površina tada kupljenog stana bila je 92 četvorna metra, prosječna cijena nekretnine 987 eura po četvornom metru, a prosječna ukupna cijena 77,6 tisuća eura. Prosječan iznos subvencioniranog aniuteta je 1.473,39 kuna ili 195,32 eura.
S područja istoka Hrvatske najviše odobrenih zahtjeva je, prema logici velikih brojeva, u Osječko-baranjskoj županiji - 150 (na visokom petom mjestu), slijede Brodsko-posavska (49), Vukovarsko-srijemska (40) i Virovitičko-podravska (30), a Požeško-slavonska je sa samo 16 zahtjeva na pretposljednjem mjestu poretka svih hrvatskih županija. Ako se gleda po velikim gradovima, Osijek je sa 104 zahtjeva odmah iza Zagreba, a pretekao je Rijeku i Split.
Ponovno gledajući na nacionalnoj razini, 72,5 posto kupaca odlučilo se na kupnju stana, 20 posto za kupnju kuće, a preostalih sedam posto odobreni je kredit iskoristilo za gradnju kuće.
Kako bi se ova akcija poboljšala i nastavila, pristupilo se izmjeni Zakona o subvencioniranju stambenih kredita tako da se produžuje rok subvencije mjesečnog anuiteta s četiri na pet godina. Nadalje, ovaj zakon ima i demografsku mjeru, jer se rok subvencioniranja kredita dodatno produžuje za dvije godine za svako živorođeno odnosno posvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Ako je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog kućanstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja, rok subvencioniranja kredita također se dodatno produžuje za dvije godine. No najveća je promjena što je uveden i takozvani indeks razvijenosti, kako bi priliku za rješavanje svojeg stambenog pitanja mogli iskoristiti i oni iz manje razvijenih dijelova Hrvatske. Dakle, subvencionirani dio mjesečnih obroka ili anuiteta ovisi o skupini prema indeksu razvijenosti u kojoj se nalaze grad ili općina u kojoj je stan ili kuća, definirano je osam skupina, a subvencije se kreću od 30 do 51 posto.
Neposredni akteri na tržištu nekretnina, osim što tvrde da je zbog ove akcije automatski došlo do poskupljenja stambenih kvadrata, sugeriraju kako se subvencioniranje najviše isplati kupcima na područjima niže razvijenosti, sa što kraćim rokom kredita i maksimalnim iskorištavanjem trajanja subvencije. Ako govorimo o kreditima za srednje razvijena mjesta, kod kojih se zbog rođenja djeteta trajanje subvencije s pet godina produljuje na sedam, s rokom otplate kredita od 15 godina, kamatna stopa može iznositi 0,25 posto. Većina slavonskih općina i gradova nalazi se upravo u područjima niže razvijenosti, dakle subvencionira im se između 40 i 50 posto mjesečne rate.

Samo je Osijek u sedmoj, razvijenijoj, skupni - dakle subvencija iznosi (tek) 33 posto.
Upravo ova mjera može biti izvrsna prilika da se mlade obitelji iz drugih dijelova zemlje odluče za dolazak u Slavoniju. Jer, uz Osijek, ni Slavonski Brod, Vinkovci ili Vukovar, ali ni bilo koji drugi grad ne zaostaju po urbanosti, štoviše ovdje je dovoljno vrtića, osnovnih i srednjih škola, a ne treba zaboraviti ni osječko sveučilište. Naposljetku, ovdje ima i raspoloživih nekretnina koje su u startu znatno jeftinije nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Primjerice, u Osijeku se cijena u tzv. starogradnji kreće između 750 i 950 eura po kvadratu, u novogradnji je cijena stana do 1200 eura. U Belišću, koji je trenutno najindustrijski grad Osječko-baranjske županije, cijena je još povoljnija, a subvencija iznosi 42 posto. Ili, što nedostaje Županji...
Uvažavajući dakle razliku između tržišnih cijena kvadrata u Zagrebu (premašila 1700 eura po kvadratu), Splitu ili Rijeci (u oba oko 1500 eura po kvadratu) te razlike u iznosu subvencije, jasno je kako za isti iznos kojim ondje mlada obitelj može kupiti stan od 70 kvadrata - na području Slavonije može kupiti stan i do 40 kvadrata veći. Ili pak cijelu kuću, s okućnicom. Što ipak, glede stambene komocije, ne bi trebalo biti zanemarivo. Uostalom, u Slavoniji ima dovoljno stanova i kuća za biranje. U konačnici, zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti, iz bilo kojeg slavonskog mjesta do Osijeka ili Slavonskog Broda kao regionalnih centara ne treba više od sat vremena, a do Zagreba ne puno više od tri sata.