Osijek
U ZAGREBU SE PRISJEĆAJU VLADE HERZOGA

Rođeni Osječanin čija je tragična smrt preokrenula povijest Brazila
Objavljeno 8. rujna, 2018.
O Herzogu će se danas, u kontekstu utjecaja pisane riječi na društvene promjene, govoriti na Festivalu svjetske književnosti

Šesto je po redu izdanje Festivala svjetske književnosti koje se održava u Zagrebu od 2. do 8. kolovoza ugostilo svjetski poznate pisce, ali i progovorilo o brojnim temama poput one koliki je utjecaj pisane riječi na društvene promjene. Jedna od osoba koja će u tome kontekstu biti spomenuta danas na okruglom stolu u organizaciji hrvatskog PEN-a u zagrebačkom Kinu Europa je i ugledni brazilski novinar i sveučilišni profesor Vlado Herzog rođen 1937. u Osijeku.


Za tog je brazilskog intelektualca hrvatska javnost prvi put čula prije pet godina kada su prosvjednici neformalno preimenovali naziv grandioznog ovješenog mosta u São Paulu u Most Vladimira Herzoga (Ponte jornalista Vladimir Herzog). Razlog spominjanja tog rođenog Osječanina jest njegova nasilna smrt u vrijeme diktature kada je ubijen u zatvoru 1975. tijekom mučenja. Bilo je to vrijeme desničarske diktature koja je uništavala Brazil, a Herzog je postao simbol borbe za slobodu.

Tragičan kraj

Vlado Herzog rođen je u židovskoj obitelji u Osijeku u vrijeme kada je taj grad bio dio Savske banovine u Kraljevini Jugoslaviji. Herzogovi, Žigmund, Zora (rođ. Wollner) i mali Vlado, uoči izbijanja Drugog svjetskog rata utočište pronalaze u Italiji, a potom odlaze u Brazil. Završava Filozofski fakultet u São Paulu, a tijekom svog kratkog života bavio se novinarstvom, dramaturgijom i predavanjem na sveučilištu. Bio je žestoki ljevičar, svoje tekstove potpisuje kao Vladimir, a vojnom režimu najviše se zamjerio učlanjivanjem u zabranjenu Komunističku partiju. Ubrzo je uhićen. Njegov sin Ivo Herzog u jednim našim novinama ovako se prisjetio tog traumatičnog dana: "Tata je tog jutra rekao mami da će doći na večeru. Nije došao ni te večeri ni idućeg dana... Nikad se nije vratio kući." Njegovo ubojstvo, lažno prikazano kao samoubojstvo vješanjem, jedno je od traumatičnijih poglavlja iz novije povijesti Brazila koji se vladavine vojne hunte oslobodio tek 1985. Herzogov tragičan kraj potresao je brazilsko društvo i mobilizirao brojne brazilske i svjetske intelektualce da dignu snažan glas protiv vojne diktature. Sveta misa u njegovu čast u katedrali u Sao Paulu (Vlado Herzog bio je židov i pokopan je na tamošnjem židovskom groblju) okupila je 8000 ljudi, među kojima su bili brojni uglednici iz brazilskog društva, ali i gosti iz svijeta poput francuskog filozofa Michela Foucaulta. Reakcija na njegovo pogubljenje jedan je od stupova brazilske demokracije.

Harzogovi i Wollneri

Herzogovi i Wollneri (Vladino prezime po majci) nisu nepoznati u Osijeku, iako je Žigmund (Sigmund) rodom iz mjesta Farkaždin nedaleko od Zrenjanina (tada Veliki Bečkerek, Nagybecskerek) u Banatu, a Zora (djevojački Wollner) vjerojatno iz Našica. Nije teško zaključiti da su svi oni Židovi koji nisu uspjeli na vrijeme umaknuti pred divljaštvom i ludilom Drugog svjetskog rata, a takvih je ljudi bilo najviše, tragično završili svoje živote. Osječka povjesničarka dr. sc. Zlata Živaković Kerže u svojoj knjizi "Stradanja i pamćenje: Holokaust u Osijeku i život koji se nastavlja" iz 2006. objavila je poimenični popis 1491 osobe židovskog podrijetla stradale u holokaustu. Među njima možemo pronaći imena četvero Herzogovih: Eugen (rođen 1900.), Margita (r. 1903.), Salamon (r. 1872.) i Tereza (r. 1874.) koji su ubijeni 1942. u Auschwitzu te petero Wollnerovih: Ana (r. 1877.), Dragutin (r. 1896.), Hinko (r. 1870.), Ružika (r. 1906.) i Žiga (poznata samo godina i mjesto smrti: 1942. Auschwitz), no ne možemo sa sigurnošću reći da su svi spomenuti ujedno i članovi šire obitelji kojoj su pripadali Žigmund, Zora i Vlado. Židovski biografski leksikon za Žigu Wollnera kaže da je bio poduzetnik i židovski aktivist. U Auschwitzu je 1942. stradala i njegova supruga Serena (djevojački Voll), članica donjogradskog židovskog Gospojinskog društva.
Draško Celing
INSTITUT I NAGRADA ZA NOVINARE
Godine 2009. osnovan je Institut Vladimira Herzoga koji je između ostalog ustanovio i nagradu nazvanu po njemu namijenjenu novinarima za promicanje demokracije, građanskih vrijednosti te ljudskih i socijalnih prava. Romario, nekadašnja brazilska nogometna zvijezda, istupio je 2013. s peticijom od 50.000 potpisa zahtijevajući odlazak prvog čovjeka Brazilskog nogometnog saveza Joséa Marije Marina smatrajući ga suodgovornim za Herzogovo ubojstvo. Nakon što je njegova udovica tužila državu, trebalo je proći 37 godina od njegovi smrti da Brazil prizna kako je Vladimir umro od posljedica fizičkog mučenja.
POTOMCI U BRAZILU
Iako su potomci Vlade Herzoga u Brazilu pokazali dobru volju da nam ponešto kažu o svojoj obiteljskoj povijesti, do razmjene tih podataka ipak nije došlo. Nadamo se da ćemo nekom drugom prigodom u tome uspjeti, ovaj smo ga put predstavili iz trenutno dostupnih izvora.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OŠ “TIN UJEVIĆ”: UČENIK PRIJETI DA ĆE UBITI KOLEGE I SEBE

"Stavio je djetetu skalpel pod grlo, dok je on tu, naša djeca neće u školu"

2

OD 30. STUDENOGA DO KRAJA PROSINCA

Advent 2018. na trima lokacijama: Središnji program u Parku kralja Petra Krešimira IV.

3

OČAJNI ZBOG LAŽNIH OSVJEŽIVAČA ZRAKA

Ogorčena majka: Ne želim
dočekati smrt još jednog djeteta!

oglas