Kultura
PROSTORI NARACIJE I IMAGINACIJE U MLU-u OSIJEK

Slovima i znakovima umjetnici i filmaši oblikuju prostor
Objavljeno 8. rujna, 2018.
Radoš: Austrija je iznimno važan partner u svim pogledima i poveznicama suradnji, a nama jedan vid 'izlaska' u Europu.

Skupna međunarodna izložba hrvatskih i austrijskih umjetnika - (Ne)postojanost prostora: prostori naracije i imaginacije - u produkciji HDLU-a Zagreb i MLU-a Osijek. Za koncept je zaslužan kustoski dvojac Vanja Babić i Neva Lukić te filmski izbornik Ivan Paić, koji su organizatorima prošle godine predložili svoj sinopsis. Osječki Muzej likovnih umjetnosti, kao suorganizator, uvrstio ga je u svoj redoviti ovogodišnji program, u dionicu međuinstitucionalne suradnje i većih međunarodnih projekata. Svečano je izložba otvorena 6. rujna - kao prva jesenska izložba - i moći će se pogledati puna dva mjeseca.

Tijekom trajanja bit će organizirani dodatni progami - stručna vodstva i projekcije. Prva projekcija je 18. listopada. Finissage, odnosno zatvaranje zanimljive i zahtjevne izložbe planiran je 10. studenoga (u sklopu Dana austrijske kulture u Osijeku), a posjetiteljima će ponuditi i okrugli stol, razgovor, vodstvo kroz izložbu te završni filmski program.
Nastavak projekta

- Ovakav vid produkcije, kada ne dijelimo samo troškove pola-pola, nego i organizaciju, omgućava nam privući veliki broj važnih umjetnika. Izložba je bila postavljena u HDLU-u Zagreb, za sada nisu dogovorena daljnja gostovanja, no vrlo je izgledno da će biti nastavak projekta drugim izložbama - zadovoljno ističe Valentina Radoš, kustosica koordinatorica za MLU, ponosna na dugogodišnju suradnju s Austrijskim kulturnim forumom, koji je i ovaj projekt podržao. Zahvalni su za njihovu spremnost ulagati u programe i dovoditi umjetnike i izložbe, ne samo u sklopu Dana austrijske kulture nego i kao samostalne projekte. Bitan segment je i suradnja s kustosima iz drugih institucija, što je - kaže Radoš - za osječke kustose dragocjeno, jer tako šire djelovanje i svoje matične kuće.
- U toj je priči Austrija iznimno važan partner u svim pogledima i poveznicama, a nama jedan vid 'izlaska' u Europu - napominje Valentina Radoš.
Izložba problematizira opisne, formalne, simboličke, psihološke i sociološke aspekte teksta u formiranju dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih prostora u djelima suvremenih vizualnih umjetnika. Tekst i likovnost dva su načina dočaravanja prostora, fizičkoga i mentalnoga, a izložba se fokusira na različite mogućnosti njihove interakcije. U vizualno-tematski dijalog postavljena su djela u kojima tekst generira njihove formalno-oblikovne karakteristike s onima gdje je tekst primarni nositelj sadržaja odnosno naracije. Kao polazišnu referencu kustosi izložbe uzimaju rad Josipa Vanište iz 1964., kojim je ovaj umjetnik sliku i njezin prostor dematerijalizirao, odnosno sveo samo na tekst ispisan pisaćim strojem na papiru kao svojevrsnu metauputu za njezino izvođenje. Od trenutka kada je Vaništa ostvario "najradikalniji domet hrvatske umjetnosti 20. st.“ međusobne se interakcije vizualnih, prostornih, tekstualnih te verbalno-auditivnih aspekata nastavljaju prožimati i u radovima sljedećih generacija hrvatskih umjetnika. Ideja propitivanja je li i u kolikoj mjeri – u uvjetima globalizacijskih, virtualizacijskih i migracijskih procesa – leksička odnosno jezična osnova još uvijek uvjetuje narativne i imaginativne odrednice formiranja, odnosno opisivanja određenih prostornih situacija.
Izložbu prati i filmski program s projekcijama eksperimentalnih filmova koji na različite načine korespondiraju s njezinom osnovnom problematikom.
Otvorenje u osječkom MLU-u treći je dio šireg projekta Nepostojanost prostora, koji se održava od 2014. i ovo bi mu trebala biti završna godina, no kako kaže kustosica Neva Lukić, nadaju se da će se nastaviti i u budućnosti.
- Projekt uključuje umjetnike koji rade s arhitekturom, prostorom, stvaraju svoje prostore imaginacije. Prve su se dvije izložbe odnosile baš na umjetnike koji su neke svoje imaginativne prostore stvarali od arhitekture i uvelike kritizirali urbani prostor, dok treći dio, nazvan (Ne)postojanost prostora: prostori naracije i imaginacije, odnosi se na umjetnike koji rade s tekstom, tj. tekstom formiraju svojevrsne prostore na različite načine i preko različitih medija. Izložba predstavlja doista različite umjetnike - pojašnjava kustosica Lukić.
S pomoću teksta ili nekog drugog sustava znakova - nisu sve latinična slova, ima čak i Morseov kod, ali i potpuno privatnih, izmišljenih sustava znakovlja koje treba dekodirati - oblikuje se prostor.
Narativno ili fizički

- To može biti narativno, da tekst opisuje neki prostor, ili fizički, doslovce u formalnom smislu, da slova tvore neke oblike, dvodimenzionalne ili trodimenzionalne. U cijelom ciklusu bitno nam je imati zemlju partnera, tj. strane umjetnike. Prva dva puta bili su Nizozemci, a sada Austijanci, koji govore njemački, naši govore hrvatski, a tu je i engleski, koji govore svi, pa se preko jezičnih sustava ti radovi mogu čitati na dosta različite načine. Jezična komponenta ovdje nam je također posebno zanimljiva - pojašnjava Vanja Babić.
Austrijske su umjetnike, dodaje, pronašli nakon dosta istraživanja po različitim medijima, internetu... Predstavlja ih se osmero (od kojih dvije autorice rade jedan rad, pa to čini sedam austrijskih projekata) te 14 iz Hrvatske.
- Većina tih autora i inače radi s riječima, radovi su bili gotovi. Znali smo otprilike, posebice za hrvatske umjetnike, što inače rade - kaže kustos Babić.
Njihov koncept upotpunjen i zaokružen je filmskim projekcijama, u režiji filmologa Ivana Paića, koji je u filmski program uvrstio radove Gustava Deutscha, Osječnina Ivana Faktora, Tomislava Gotovaca a.k.a Antonija G. Lauera, Željka Kipkea, Ivana Ladislava Galete, Helene Schultheis Edgeler i Mladena Stilinovića.
- Riječ je o radovima koji se naslanjaju na opću temu teksta, odnosno literature, riječi i pojmova vezanih na likovnu i suvremenu umjetnost. S obzirom na to da i filmski prostor možemo protumačiti imaginarnim, nastojali smo odabrati autore filmova koji barataju svim zadanostima teme likovnog postava te koji imaju izvrsnu međunarodnu recepciju. Autorima iz Austrije, predvođenima gostom iz Beča Gustavom Deutschom, glasovitim filmskim eksperimentatorom i avangardistom, u programu se pridružuje naša selekcija, među kojima je i transmedijalni umjetnik Ivan Faktor, koji je krenuo iz potpuno konceptualne umjetničke ravnine da bi potom svoju misao razvio u svim pravcima koji su vezani i za likovnost i za performans i fotografiju itd. Svi ti autori pokrivaju nekoliko jako važnih područja, daju posve novi izričaj i njihovi su filmovi uvršteni u institucije koje ih otkupljuju i redovito prikazuju u specijaliziranim medijskim dvoranama - razjasnio je svoj dio projekta Ivan Paić.
Publika koja dođe na filmske projekcije, moći će vidjeti, dodaje Paić, da je riječ o filmovima vrlo specifičnog oblika, specifičnog tretiranja zvuka i slike.
- To su mali univerzumi u odnosu prema tekstu i u odnosu prema literaturi, književnosti. Kada ih usporedimo sa svim ostalim umjetničkim granama koje dodiruju, mislim da možemo govoriti u potpunim umjetničkim radovima - smatra Paić, dodajući da ne će biti premijernih prikazivanja.

Narcisa VEKIĆ

 

Riječ je o filmovima vrlo specifičnog oblika, specifičnog tretiranja zvuka i slike, kaže Ivan Paić.

10. studenoga
FINNISAGE JE IZLOŽBE
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

“CGK11_18” VLADIMIRA NOVAKA U KAZAMATU

Močvarnost kazamatske atmosfere uz Dravu, trsci vraća njezinu prirodnost

2

CIKLUS “LJUDI KOJI SU ZADUŽILI SLATINU”

Pjesnik, novinar, publicist profesor Petar Žarković

3

14. SUSRET GRAD - TO STE VI, POSVEĆEN SINIŠI GLAVAŠEVIĆU

Nastup u gradu najsvjetilijih imena hrvatske medijske humanosti