Sport
HRVATSKI NOGOMETNI MORTALITET

Ekskluzivno: Smanjuje se broj stranaca u HNL-u!
Objavljeno 7. rujna, 2018.
Čak 40 posto igrača u klubovima Prve HNL ove sezone su nogometaši iz inozemstva

Hrvatska nogometna reprezentacija živi svoje najbolje dane. Osvajanje drugog mjesta na SP-u u Rusiji još je u svježem sjećanju, a najbolji dio cijele te bajke je - Luka Modrić. Najbolji igrač svjetskog prvenstva i odnedavno okrunjeni kralj europskog nogometa imao je trnovit put do slave. Kroz terene BiH lige, preko posudbe u HNL-u te preko Dinama do velike scene u Tottenhamu i najveće u madridskom Realu.


Luka je najbolji primjer koliko je važno odgajati i razvijati vlastite igrače. U pozadini te glamurzone fasade, koju je stvorio veliki uspjeh u Rusiji, događaju se alarmantne stvari. U domaćoj ligi, koja je oduvijek bila odličan poligon za razvoj i uzlet mladih igrača, hrvatski nogometaš - izumire.

Strijelca ni za lijek

Možda će netko pomisliti kako je ovo malo previše dramatiziranja, ali posljednji podaci o broju stranih igrača u deset prvoligaških klubova više su nego alarmantni. Naime, u HNL-u od 261 igrača njih 102 su stranci. Negdje oko 40 posto. Možda ta brojka ne izgleda strašno, ali je definitivno alarmantna jer u većini klubova polovinu rostera čine strani igrači. Ako je HNL po nečem bila poznat, onda je to odgajanje i podizanje mladih nogometaša koji su kasnije odlazili na usavršavanje u inozemstvo i bili oslonac reprezentaciji. No, u HNL-u je većina njih ispekla zanat i tek kada ga je stvarno prerasla tada se otisnula u inozemstvo. Priča o izumiranju hrvatskog nogometaša krenula je s - golgeterima. Hrvatska je u povijesti imala sjajne strijelce. Njihov kralj je današnji predsjednik HNS-a Davor Šuker, tu su bili Vlaović, Eduardo, Cvitanović, Špehar te sjajni napadači Mandžukić i Olić. Neke smo izostavili jer tko bi ih sve pobrojao. Svi oni su, neki i po više puta, bili prvi strijelci HNL-a. Danas se slika posve drugačija. Već tri sezone najbolji topnik naše lige je stranac (Nestorovski, pa Futacs i Soudani), a i ove sezone na čelu je Poljak Lukasz Zwolinski. Čak štoviše, u te tri protekle sezone u dvije je najbolji hrvatski golgeter (Franko Andrijašević) jednom bio na trećem, a dvaput tek na petom mjestu. Zabrinjavajuće? Mislimo kako čovjek ne mora biti atomski fizičar kako bi dao odgovor na to pitanje. A to je samo početak jer sljedeći korak bit će vezni igrači. U HNL-u je sve manje modernih veznjaka. I zato više ne smijemo zabijati glavu u pijesak nad tim problemom koji ozbiljno prijeti domaćem nogometu. Mnogi će za takav razvoj situacije optužiti HNS i njegovu odluku o povećanju broja stranaca izvan EU-a sa šest na osam. To nikako nije bila odluka koja će dati prostor mladim hrvatskim igračima unutar HNL-a, ali daleko od toga da je jedini problem.

Mladi bježe

Veliki je problem zapravo i taj što mladi igrači napuštaju Hrvatsku glavom bez obzira. Većina hrvatskih klubova ne može ponuditi ozbiljne uvjete za trening i razvoj talentirane djece. Kako objasniti činjenicu da danas nijedan naš prvoligaš nema svoj kamp, a većina ih se muči s plaćanjem struke u svojim nogometnim inkubatorima. Sljedeći problem prijelaz je mladih igrača sa stipendijskog na profesionalni ugovor. Na toj točki puno toga puca jer se dotad u život tih mladih ljudi već ubacuju raznorazni agenti i tada kreću ucjene oko financijskih uvjeta ili traženja obećanja o standardnom igranju. Tu su klubovi posve nezaštićeni jer sedam, osam, deset godina razvijaju igrača i onda im on ode a da nije odigrao ijednu seniorsku utakmicu. Takva su pravila danas na tržištu i posve je jasno kome idu u prilog - bogatima. Što HNS tu može poduzeti? Jasno, prvo minimalizirati broj stranaca izvan EU-a. To je prva polazna točka. Zatim, odrediti minimalni broj igrača Hrvata koji moraju igrati u prvoligaškim momčadima, a onda pokušati pronaći način za zaustavljanje preranog odlaska mladih igrača. To će u svemu biti najveći izazov, ali prije toga, smanjenjem kvota stranaca i određivanjem kvote domaćih igrača, potrebno je napraviti prostor za njih. Ostaje pitanje može li se vratiti pravilo koje je vrijedilo ranije kako igrač koji je odgojen u nečijem omladiskom pogonu mora potpisati prvi profesionalni ugovor s tim klubom. Naravno, i to bi trebalo urediti.

Uglavnom, HNS se nalazi pred ozbiljnim izazovom koji mu ne dopušta sjedenje skrštenih ruku jer, prije ili poslije, taj će se problem vrlo negativno odraziti na naš ponos - reprezentaciju.
Dalibor KELER

SVI STRANCI HNL-A

 

DINAMO - 12: Moharrami (Iran), Doumbia (Mali), Olmo (Španjolska), Hajrović, Gojak, Menalo, (BiH), Gavranović (Švicarska), Rrahmani (Kosovo), Theophile Catherine (Francuska), Stojanović (Slovenija), Matel (Rumunjska), Dilaver (Austrija).
RIJEKA -12: Velkovski, Zuta (Makedonija), Escoval (Portugal), Pavelić (Austrija), Raspopović (Crna Gora), Grahovac, Lončar, Kvržić (BiH), Gorgon (Austrija), Acosty (Gana), Heber (Brazil), Čolak (Njemačka).
HAJDUK - 13: Lopez (Španjolska), Ismajili (Kosovo), Filip (Rumunjska), Memolla (Albanija), Fomitschow (Njemačka), Beširović, Šehić (BiH), Barry (Gambia), Jradi (Libanon), Jairo (Brazil), Gyurso (Mađarska), Said (Italija), Ivanovski (Makedonija).
OSIJEK - 10: Guti (Brazil), Radeljić, Hajradinović, Ćavar (BiH), Janža (Slovenija), M’Pinda (Francuska), Lopa (Ukrajina), Savitsky (Finska), Ejupi (Makedonija), Henty (NIgerija).
LOKOMOTIVA - 4: Uzuni (Albanija), Kastrati (Kosovo), Krstanović, Vasilj (BiH).
GORICA - 12: Branescu (Rumunjska), Jovičić (BiH), Ljubisavljević (Srbija), Musa (Nigerija), Mchedlishvili (Gruzija), Atiemwen (NIgerija), Miya (Uganda), Maslowski, Zwolinski (Poljska), Ramzi (Gana), Arshakyan (Armenija), Suk (Nizozemska).
SLAVEN BELUPO - 7: Nowak (Poljska), Vidović (Srbija), Aparicio (Argentina), Gordana (Izrael), Bongongui (Kamerun), Mendy (Francuska), Mateus (Brazil).
INTER ZAPREŠIĆ - 8: Topalović, Čeliković (BiH), Burzanović, Vukčević (Crna Gora), Ćulum, Andrić (Srbija), Ajayi, Solomun (Nigerija)
RUDEŠ - 9: Obanor (Nigerija), Henrique, Marques, Andrey, Wallace (Brazil), Diakiese (Francuska), Milenković (Srbija), Kalik (Australija), Vazda (BiH).
ISTRA 1961 - 15: Landeta, Rodriguez, Segado, Iglesias, Fuentes (Španjolska), Onesto, Cardoso, Mierez, Vila (Argentina), Rufati (Makedonija), Espinosa (Francuska), Cinari (Albanija), Sane (Senegal), Obeng (Gana), Traore (Mali).

Dalibor Keler
NAJVIŠE IGRAČA IZ BIH
Šareno je društvo stranih igrača u Prvoh hrvatskoj nogometnoj ligi. Dolaze iz čak 35 zemalja, a 12 od njih su članice Europske unije. Inače, u Hrvatskoj igra 102 strana igrača, a iz zemalja EU-a ih je samo 30. Dakle, u prosjeku klubovi gotovo maksimalno koriste pravilo o osam stranaca izvan zemalja EU-a. Najviše je igrača iz BiH - 17, a slijedi Brazil s osam, Španjolska sa sedam te Nigerija sa šest. Zanimljivo, čak je pet francuskih i agrentinskih igrača ove sezone, što je ranije bilo nezamislivo. Prvi put u HNL-u svoje predstavnike imaju Libanon, Izrael, Nizozemska, Finska i Uganda.
Ante Vučemilović-Šimunović

dopredsjednik HNS-a

HNS ĆE UBRZO DONIJETI MJERE

Jedna od odluka kojom je HNS otvorio vrata poplavi stranih igrača u HNL-u, svakako je ona kojom je dopustio čak osam stranih igrača izvan EU-a. No, nije to jedini razlog trendu povećanja stranih igrača.

- Problem je prepoznat i već naveliko razgovaramo na koji način spriječiti tu poplavu stranaca u HNL-u. Za mjesec dana je sjednica Izvršnog odbora i na njoj ćemo predložiti konkretne mjere koje će izići iz prijedloga komisija pri HNS-u. Smanjit će se broj stranaca izvan EU-a, to možemo učiniti već za sljedeću sezonu, ali nije samo u tome problem. Moramo pronaći način kako zaustaviti odljev naših mladih igrača prije negoli su odigrali ijednu seniorsku utakmicu u HNL-u. To je ključno pitanje. Treba dobro proučiti propise FIFA-e i UEFA-e u tom području i onda vidjeti gdje možemo samostalno odlučivati, a da ne kršimo propise. U svakom slučaju, HNS će vrlo brzo poduzeti konkretne mjere koje će prednost dati domaćim igračima. Ne smijemo se igrati s vatrom jer HNL je hranio i mora dalje hraniti hrvatsku reprezentaciju - rekao je Ante Vučemilović-Šimunović, prvi dopredsjednik HNS-a.
Najčitanije iz rubrike