Osijek
ZAVRŠILE AUDICIJE NA ODJELU SUVREMENOG PLESA GLAZBENE ŠKOLE

Dječaci zbog predrasuda ne plešu
Objavljeno 6. rujna, 2018.

Vidljivo uzbuđena bila je devetogodišnja Nadja Berišić, inače trećašica OŠ Retfala, koju smo u Glazbenoj školi Franje Kuhača susreli u četvrtak tijekom audicije za prijam u Odjel suvremenog plesa u jesenskom upisnom roku. Nadja je samouvjereno odradila prilično zahtjevan ispit, na kojem stručni žiri ocjenjuje ritam, glazbeni sluh, glazbenu memoriju i koordinaciju pokreta u prostoru.


- Volim plesati. Imala sam malu tremu na aduciji, ali nije bilo teško, nadam se da će mene odabrati – kaže Nadja, koja se nada da je uspješno položila ispit i priskrbila si jedno od desetak mjesta, koliko ih je preostalo nakon upisa u ljetnom roku. A taj ispit mora proći svaki kandidat koji želi plesati u Glazbenoj školi. Do sada se upisalo 17 djece u dvjema dobnim skupinama – mlađi u dobi od osam do 11 i stariji u dobi od 12 do 14 godina. U teorijskom dijelu ispita ritam i glazbeni sluh ispituje uz pratnju klavira Marcel Glavočević, nastavnik glazbenih predmeta, a glazbenu memoriju i koordinaciju pokreta u prostoru ispituju Laura V. Ferrera, nastavnica klasičnog baleta, Martina Terzić i Nikoola Livančić, nastavnice suvremenih plesnih predmeta. Škola suvremenog plesa preporučuje se prije svega djeci koja pokazuju sklonost bavljenu plesom i djeci u koje se primjećuje talent.
- Kod djece se poboljšava i tjelesna sprema, a stječu i radne navike - kaže Livančić. Dodaje da u Osijeku ima dovoljno talentirane djece, a u svakoj generaciji istakne ih se nekoliko. Također, djeca čiji se talent ne prepoznaje "na prvu" ne ostaju zakinuta.
- Tijekom prijamnog zbrajaju se bodovi. Djeca koja možda dođu s nižim stupnjem kroz program mogu napredovati i njihov ritam može se poboljšati. Nekad se laiku može učiniti da to dijete nema sluha, ali mi kao struka to prepoznajemo – objašnjava Livančić. Sva djeca, ističu nastavnice, neće biti profesionalni plesači, niti se od njih to očekuje.
- Program u školi suvremenog plesa osmišljen je na način da potiče profesionalni plesni razvoj, ali i da djeluje holistički – on obuhvaća afektivne, kognitivne i psihomotorne aspekte razvoja djeteta. Tako djeca koja u budućnosti možda i neće biti plesači profitiraju od samog programa – ističe Terzić.
Posljednjih 15 godina polaznici škole ostvaruju zavidne rezultate na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima. U tom razdoblju imali su samo jednog dječaka, koji je ubrzo nakon upisa odustao od plesa, i to na poticaj roditelja.
- Ljudi kod nas razmišljaju s dosta predrasuda, voljeli bismo imati dječake na plesu – zaključuje Livančić. J. Pejaković
Djeca ozbiljno shvaćaju ples
Djeca koja upišu ples, i tu, baš kao redovnu, školu ozbiljno shvaćaju, redovno dolaze na nastavu te ispunjavaju svoje obveze.

- Iako je to izborna škola, djeca dobivaju ocjene u imenik, na kraju školske godine i svjedodžbe, imaju praznike kao i u općeobrazovnoj školi, ali i godišnje ispite te plesne predstave, kojima moraju uspješno pristupiti - kaže Nikoola Livančić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TRENDOVI NA OSJEČKOM TRŽIŠTU NEKRETNINA

Malih stanova nema dovoljno, poslovni prostori nikad jeftiniji

2

BIVŠA PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU

U slučaju OŠ “Tin Ujević” zakazale su sve službe

3

GRADSKI VIJEĆNICI IZGLASALI PRORAČUN

Komunalna naknada
poskupljuje čak 20%

oglas