Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić predstavio je u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori poslodavcima mjere aktivne politike zapošljavanja istaknuvši kako im se nudi najviše sredstava do sada - 4,5 milijardi kuna za zapošljavanja u dvije godine, a samo ove godine 2,5 milijardi kuna, od čega 1,6 milijardi kuna za aktivne mjere zapošljavanja.

"Nalazimo se u razdoblju godine kada smo osobito svjesni neusklađenosti obrazovnoga sustava i tržišta rada, u tjednu kada su mnogi školarci prvi put sjeli u klupe. Stoga je uz predstavljene mjere nužno snažnije povezivanje gospodarstva s obrazovnim sustavom, kroz dualni pristup strukovnom obrazovanju, koji zagovara HGK, i gdje tvrtka postaje mjesto učenja. Na svima nama je da se pobrinemo da izlaskom iz obrazovnog sustava učenici imaju šansu za dostojanstven rad, a gospodarstvenici kvalificiranu radnu snagu kojom mogu ojačati svoju konkurentnost", rekao je savjetnik predsjednika HGK-a Marko Jurčić na predstavljanju tih mjera. "Ako se propusti zajednički rad svih aktera, riskiramo da dionice koje se sada provode ne budu cjelokupno rješenje, nego samo flaster na rani. Ne možemo si dopustiti da se situacija mijenja puno brže nego što mi reagiramo", naglasio je Jurčić.
Ministar Pavić je, pak, podsjetio kako Hrvatska danas ima najnižu stopu nezaposlenih u dugo vremena, a posebno ga veseli podatak o 71.000 više zaposlenih nego godinu prije. "Svjesni smo problema odlaska mladih ljudi, ali veseli nas da oporavak gospodarstva otvara nova mjesta", naglasio je ministar rada i mirovinskog sustava, dodavši da je ključni problem nedostatak kvalificirane radne snage. "Dugoročno rješenje za to je povezivanje sustava obrazovanja i gospodarstva i tu posebno s HGK-om imamo odličnu suradnju. No to ne rješava problem danas i toga smo svjesni. Kratkoročno želimo osigurati što veća sredstva za zapošljavanje i prekvalifikaciju kako bi poduzetnici na domaćem tržištu našli radnu snagu, a ono što nedostaje osigurat ćemo uvozom radnika", poručio je Pavić.
Ministar je istaknuo kako među devet mjera ima i nekoliko novosti. Istaknuo je mjeru pripravništva, koja je slična mjeri za stručno osposobljavanje, ali nema gornjega ograničenja za visinu plaće, što znači da, primjerice, ako netko u IT industriji želi zaposliti inženjera s plaćom od 10.000 kuna, prvu će mu godinu država sufinancirati pola bruto 2 (doprinosa) plaće. "Država poslodavcima kroz tu mjeru pokriva 50 posto ukupnoga troška brutoplaće bez obzira na njezinu visinu", pojasnio je Pavić.
Mjere aktivne politike zapošljavanja ove vlade koncipirane su tako da želimo privremeno zapošljavanje u javnom sektoru, a 70 posto stručnog osposobljavanja koje je išlo u javni sektor pretvoriti u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Veseli da mjere koje idu u privatni sektor, a to su potpore za zapošljavanje, osposobljavanje na radnom mjestu, stalni sezonac, znatno rastu u privatnom sektoru. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ograničili smo na javni sektor i s nekadašnjih 10-ak tisuća ove je godine pao na ispod 4000 polaznika, rekao je Pavić. Najviše veseli da je mjera samozapošljavanja omogućila zapošljavanje dvostruko više ljudi nego godinu prije, dakle više od 5000 ljudi koji su se samozaposlili i otvorili tvrtke ove godine. Puno bolje rezultate daju upravo mjere samozapošljavanja, koje smo znatno podigli i imamo potpore za zapošljavanje do 70.000 kuna, ustvrdio je ministar Pavić.