Novosti
DIREKTIVA O AUTORSKIM PRAVIMA

Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate
Objavljeno 6. rujna, 2018.
Tradicionalni mediji traže od Europskog parlameta da odlučno nastavi raditi na direktivi

Europski parlament 12. rujna trebao bi ponovno glasati o prijedlogu direktive Europske komisije o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koja je izazvala žestoki rat između internetskih divova s jedne strane te tradicionalnih medija i umjetnika s druge.


Najnovija epizoda u toj bitki izjava je u kojoj su šefovi 18 najvećih europskih novinskih agencija prozvali Facebook i Google zbog krađe vijesti. Pozivaju zastupnike u Europskom parlamentu da odlučno nastave raditi na direktivi kako bi zaustavili pljačku. "Besramna pljačka sadržaja informativnih medija i njihovih prihoda od oglašavanja, iza koje stoje internetski divovi, prijetnja je i potrošačima i demokraciji", stoji u izjavi.
S ovim problemom susreću se i tradicionalni pisani mediji u Hrvatskoj. Primjerice, Glas Slavonije svakodnevno bilježi pojavu u kojoj se tekstovi njegovih novinara koriste kao sadržaj na lokalnim i nacionalnim portalima uz minimalno navođenje njihova izvora, i to kao najistaknutiji članci s jasnim ciljem dizanja čitanosti i ostvarivanja financijske koristi. Ovakav poslovni model čak i dijela najvećih hrvatskih portala drska je krađa proizvoda koja prolazi bez ikakvih posljedica. Prijedlog direktive pak mogao bi osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad.
U žestokom lobističkom ratu koji traje u cijelom EU s jedne strane su umjetnici i tradicionalni mediji, autori sadržaja koji ostaju bez prihoda u vrijeme kada se gotovo sve na internetu može vidjeti besplatno, a s druge strane je niz kritičara, među kojima organizacija Copyright for Creativity (C4C) i Silicijska dolina, koji manipuliraju tezama da će te izmjene dovesti do cenzure.
Među agencijama koje su potpisale izjavu protiv Googlea, Applea, Facebooka i Amazona su AFP, dpa, britanska Novinska agencija (PA) i turska Anadolija. "Kako pada prodaja novina, jedina nada je uvođenje internetskog prihoda. No, veliki internetski igrači jednostavno besplatno uberu plodove rada izdavača i agencijskih novinara, a rezultat je siromašenje cijele industrije", upozorili su šefovi agencija i osudili Facebook i Google da svoje protivljenje grade na potpunoj laži - navodnoj prijetnji slobodnom pristupu internetu. "Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate", poručili su.
Sporna su dva elementa zakona. Prvi je članak 13 prema kojem bi platforme kao što je YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora. Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. susjedna prava (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. porez na linkove, a prema kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morali dobivati naknadu za autorska prava kada bi druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke. Tehnološka industrija dobila je prvu rundu bitke u srpnju kada su zastupnici Europskog parlamenta odbacili prvi nacrt prijedloga zakona poslavši ga na doradu.
Prije nekoliko dana je i stotinjak uglednih novinara iz 27 članica EU-a podržalo apel svojeg kolege iz agencije France Presse Sammyja Ketza, direktora ureda AFP-a u Bagdadu, u kojem poziva zastupnike da podrže uvođenje tzv. susjednih prava, čime bi se prisililo internetske divove da sudjeluju u financiranju medija.
"U više od 40 godina karijere svjedočio sam konstantnom smanjenju broja novinara na terenu, a opasnosti nisu prestale rasti. Postali smo mete i reportaže su sve skuplje", navodi se u Ketzovu apelu. "Gotovo je s vremenom kada sam išao u rat u jakni ili košulji s bilježnicom u džepu, s fotografom ili snimateljem. Danas su potrebni neprobojni prsluk, kacige, oklopna vozila, ponekad čuvari da vas ne otmu, osiguranja. Tko plaća takve troškove? Mediji, i to je skupo", dodaje Ketz. "No mediji, koji proizvode sadržaj i koji šalju svoje novinare da riskiraju život kako bi pribavili pouzdanu, pluralističku i kompletnu informaciju za sve višu cijenu, nisu oni koji od toga imaju koristi, nego platforme koje se njima služe bez plaćanja. To je kao da radite, ali neka treća strana ubire bez srama plod vašeg rada."
"Mediji odsada žele iskoristiti svoja prava da budu plaćeni kako bi mogli nastaviti informirati, traže da se dijeli prihode s proizvođačima tog sadržaja, bili oni mediji ili umjetnici", poručuje se u tekstu u kojem se također odbacuje "laž koju šire Google i Facebook po kojima direktiva ugrožava besplatnost interneta."
"Riječ je o zaštiti slobode tiska, jer ako novine više ne budu imale novinare, više neće postojati sloboda kojoj su zastupnici, koje god bili političke orijentacije, privrženi", ističe se u apelu, pozivajući zastupnike da "u velikom broju glasaju za primjenu ‘susjednih prava‘ na medijske kuće kako bi živjela demokracija i jedan od njezinih najistaknutijih simbola: novinarstvo."
Dijana Pavlović/H
Sammy Ketz

novinar agencije France Presse

Mediji koji proizvode sadržaj i koji šalju svoje novinare da riskiraju život kako bi pribavili pouzdanu, pluralističku i kompletnu informaciju za sve višu cijenu, nisu oni koji od toga imaju koristi, nego platforme koje se njima služe bez plaćanja.