Novosti
SVE VIŠE PRIJAVA NEŽELJENIH POJAVA

Više od 150 ljudi u Hrvatskoj umrlo u dvije godine od nuspojava lijekova
Objavljeno 6. rujna, 2018.
U najvećem su broju slučajeva pacijenti imali neku zloćudnu, nasljednu metaboličku ili srčanu bolest

Više od 150 ljudi umrlo je u Hrvatskoj od nuspojava lijekova u protekle dvije godine - 78 osoba u 2016. i isto toliko u 2017. Osim toga, u te je dvije godine zbog sumnje na nuspojave lijekova 808 osoba hospitalizirano, njih 37 ostalo je invalidima, 207 bilo je životno ugroženo, kod dvoje je došlo do prirodnih anomalija, a 1884 osobe zapale su u medicinski jako ozbiljno stanje. Podatci su to iz izvješća Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2017. godinu.


HALMED je prošle godine zaprimio ukupno 3840 prijava sumnji na nuspojave lijekova u Hrvatskoj. U pet slavonskih županija prijavljene su 263, od čega 140 u Osječko-baranjskoj. Svake se godine prijavljuje sve više nuspojava, što potvrđuje činjenica da je, na primjer, 2005. godine prijavljeno samo 498 nuspojava lijekova. U najvećem su broju smrtnih slučajeva pacijenti imali tešku podležeću bolest, primjerice neku zloćudnu bolest (karcinom), nasljednu metaboličku ili srčanu bolest ili pak transplantirani organ.

Neželjeni učinci

Što su uopće nuspojave lijekova, kako se prepoznaju i kako do njih može doći, upitali smo stručnjakinju, doc. dr. sc. Suzanu Mimica-Matanović, dr. med., predsjednicu Povjerenstva za lijekove Kliničkog bolničkog centra Osijek.
- Nuspojave lijekova su, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svi neželjeni učinci lijeka kada se on primjenjuje u terapijskoj dozi u pravoj indikaciji. Prema novijim definicijama, u nuspojave ubrajamo i ako se neki pacijent predozira. Prema mnogim istraživanjima, nuspojave su uzrok i oko pet posto prijmova u bolnicu. Amerikanci su u jednom istraživanju zaključili kako je oko 100 tisuća pacijenata preminulo zbog nuspojava lijekova, što nuspojave svrstava u oko pet posto uzroka smrtnosti - kaže dr. Suzana Mimica-Matanović.
Kako dalje dodaje, u uputi o lijeku taksativno su navedene nuspojave i piše koje se javljaju vrlo često, kod više od deset posto pacijenata, potom one koje se javljaju često, kod 1 do 10 posto, koje se javljaju manje često i tako dalje, sve do onih koje se javljaju vrlo rijetko, kod jedne osobe na 100 tisuća.
- Kako znamo da su nuspojave vezane uz neki lijek? Prvo se podatci o nuspojavama, odnosno štetnim djelovanjima, dobiju tijekom razvoja lijeka, koji traje 10 - 15 godina. Klinička ispitivanja na čovjeku obuhvaćaju do približno 5000 ljudi te se može dobiti određeni uvid u nuspojave, ali se ne mogu "uhvatiti" one koje se javljaju kod jednog na deset tisuća, koje mogu biti i ozbiljnije. Tek nakon što lijek dođe na tržište i počne ga uzimati velik broj osoba, dobijemo pravi uvid u njegov sigurnosni profil. Jako je važno da se nuspojave spontano prijavljuju. Svaki zdravstveni djelatnik ima obvezu prijaviti sumnju na nuspojavu. Ne možemo biti sigurni je li neki događaj zaista prouzročen određenim lijekom, ali i sama je sumnja dovoljna da se to prijavi, jer je to zapravo najvažniji način na koji možemo prikupljati podatke o nuspojavama lijekova - ističe liječnica.
Ističe i kako je važno što odnedavno sami pacijenti mogu prijavljivati nuspojave na stranicama HALMED-a ako sumnjaju da je neki lijek izazvao određene tegobe.
Rizici

Inače, što se tiče spontanih prijava, Hrvatska je među najboljima u Europi već duže vrijeme.
- Svaki lijek nosi sa sobom određeni rizik, pa čak i biljni pripravci, iako se misli da je nešto što je prirodno apsolutno neškodljivo. Najvažnije je da se čita uputa o lijeku. Inače sam specijalist kliničke farmakologije i vodim Ambulantu za kliničku farmakologiju u KBC-u Osijek, tako da mi, među ostalima, dolaze i pacijenti zbog nuspojava lijekova. Uvijek ističem pacijentima da bi o svakom lijeku koji uzimaju morali znati koje su najčešće moguće nuspojave koje mogu očekivati. To su neke lakše probavne smetnje, recimo, uz antibiotike, bolovi u trbuhu i proljevi ako se poremeti crijevna flora. Često se može javiti i glavobolja uz određene lijekove. Puno pacijenata uzima tzv. statine, lijekove koji smanjuju kolesterol, koji mogu izazvati bolove u mišićima i kod 20 posto ljudi. Važno je da pacijent reagira ako ga bole mišići i kaže to svom liječniku kako bi se moglo reagirati tako da se doza smanji ili da se prekine uzimanje lijeka, ovisno o težini tegoba - dodaje predsjednica Povjerenstva za lijekove KBC-a Osijek.
Objašnjava nam i kako danas najpropisivaniji lijekovi za liječenje visokog tlaka i za neke srčane bolesti, lijekovi iz skupine koja se zove ACE inhibitori, kod 5 - 15 posto ljudi izazivaju nadražajni suhi kašalj. Tada je važno lijekove ukinuti i dati neke druge, a ne da se razmišlja zbog čega je taj kašalj pa da se neprepoznata nuspojava liječi nekim drugim lijekovima, što se zna dogoditi, na primjer, za alergiju.
Sandra Lacić
Možda ste propustili...

NOVE OPTUŽNICE I IZVJEŠĆE O POSTUPCIMA ZA RATNE ZLOČINE

Zlostavljali i ubili 99 civila i hrvatskih branitelja, sada žive u Novom Sadu

TREĆI POKUŠAJ NA OPĆINSKOM SUDU U ŠIBENIKU

Nastavljeno suđenje Horvatinčiću

MINISTRICA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA:

Minimalna satnica za studente 21,50 kuna

Najčitanije iz rubrike