Ako se odlučite perenama, odnosno zeljastim trajnicama, prekriti golo zemljište svoje okućnice, možete saditi. Kako urediti i ozeleniti zemljište oko novosagrađene obiteljske kuće ili kako lijepim zelenim, a po mogućnosti i cvatućim trajnicama prekriti ogoljeli dio vrta - posebice dio koji je u sjeni - pitanje je koje si često postavljaju vlasnici takvog vrta ili takvog zemljišta.

Često vlada mišljenje da se bilje sadi samo u proljeće, no to je pogrešno. Mnoge zeljaste biljke mogu se saditi i u jesen i u proljeće, no česte su i one za čije je rasađivanje upravo rana jesen najpogodnije vrijeme.


Postoji čitav niz zeljastih trajnica koje dobro pokrivaju zemljište, bilo da pužu po njemu ili stvaraju guste jastučaste bokore. Neke od njih vole sunčane položaje, dok su druge izrazite biljke sjene. Tako npr. duboku sjenu podnosi vinka - niska zimzelena biljka sjajnih tamnozelenih listića čije grančice pužu po zemlji i vrlo dobro prekrivaju sva ogoljela mjesta. Postoje i varijacije sa žućkasto-zelenim listovima koji djeluju vrlo dekorativno, no vinka zelenih listova otpornija je na zimu pa joj listovi najčešće ni zimi ne opadaju. Cvate u rano proljeće lijepim plavim cvjetovima, širokim približno 1 - 2 cm, ovisno o tome radi li se o sitnijoj vinki minor ili krupnijoj vinki major. Ona se svojim poleglim izbojcima lako ukorjenjuje i stoga ju je jednostavno razmnožavati tijekom cijele godine dijeljenjem grmića i još češće ožiljenim izbojcima.
Tlo dobro pokrivaju i razne vrste bršljana sa sitnim ili krupnijim, zelenim ili prošaranim bijelo-zelenim listovima. Bršljan se penje pa ga možete upotrijebiti i za pokrivanje ružnih betonskih zidova ili šupa. I on se može razmnožavati i u ranu jesen ožiljenim izbojcima, ali i reznicama grančica. Zelene forme bršljana dobro podnose i duboku sjenu, a one s prošaranim listovima više vole polusjenu, a dobro uspijevaju i na sunčanim položajima ako u zemlji ima dovoljno vlage i humusa.
Na sunčanim položajima dobro uspijeva sedum ili žednjak i također vrlo dobro pokriva tlo. Ima sočne debele listiće i cvate u proljeće sitnim, najčešće žutim cvjetićima. Često ga koriste za dekoriranje kamenih zidova ili za uređenje kamenjara u kombinaciji s drugim biljkama prikladnim za tu namjenu. Može se razmnažati od proljeća odmah nakon cvatnje pa do jeseni dijeljenjem grmića, a i reznicama koje se, nakon što se zabodu u tlo, vrlo brzo ukorjenjuju. Arabis je jastučasta trajnica koja također voli sunce, a cvate vrlo rano u proljeće bijelim cvjetićima. Dobro pokriva tlo, ali je česta biljka i na kamenjarama ili ogradnim zidovima. Nije zahtjevna ni što se tiče tla ni vlage. Voli dosta sunca. Razmnožava se reznicama ili sjetvom sjemena u ranu jesen.
I jedna vrsta jastučastog zvončića vrlo dobro pokriva tlo i kamene zidiće, cvate u proljeće, a zatim nešto slabije i krajem ljeta, lijepim plavim cvjetovima. Također ga možete razmnožavati i u jesen sjetvom sjemena ili korijenovim reznicama.
Stachys, biljka koju još nazivamo i zečje uši po pustenim srebrno-bjelkastim listovima koji oblikom i veličinom sliče upravo na uši zeca, također gusto raste i dobro pokriva tlo. Više voli sunčane položaje, a razmnožava se u jesen ili proljeće s pomoću bočnih izdanaka.

Aster ili zvjezdan dobio je ime po grčkom nazivu za zvijezdu jer su mu cvjetići sa žutom sredinom i mnogo latica nalik na zvjezdice. To je vrlo zahvalna zeljasta trajnica koju je lako uzgajati i razmnožavati. Ona dobro uspijeva i na nešto lošijem zemljištu, iako na zemljištu bolje opskrbljenom hranivima bogatije cvate. Ima više grupa zvjezdana te mnogo sorti i hibrida, a najčešće se razmnožavaju dijeljenjem korijena u jesen ili proljeće, osim Aster amellusa, koji je bolje razmnožavati samo u proljeće. Valja znati i to da su zvjezdani najčešće trajnice visoke od 100 do 180 cm pa ih je na gredice najbolje saditi kao pozadinske biljke. Međutim, ima i srednje visokih i niskih zvjezdana, na što treba posebno obratiti pažnju ako ih kupujemo kao sadnice u vrtnim centrima, jer i visina biljke je bitna želimo li da nam gredice s cvijećem izgledaju skladno i lijepo. Oni se vrlo brzo šire i stoga bi ih bilo dobro svake druge godine izvaditi i razdijeliti im korijenov busen da ne bi potisnuli druge biljke u cvjetnoj gredici.
Većinom zvjezdani počinju cvasti pretkraj ljeta i cvatu tijekom cijele jeseni, sve do zime, ružičastim, ljubičastim, purpurnim ili poput lavande plavim cvjetovima. Patuljasti zvjezdani cvatu nešto ranije od onih visokih. Neki zvjezdani, međutim, cvatu i početkom ljeta. Takav je, primjerice, Aster subcaeruleus, namijenjen pretežno za kamenjare, koji u lipnju bogato cvate plavoljubičastim cvjetovima, dok mu u ranu jesen cvatnja već završava. J.Kn.