Novosti
U KRIZAMA EUROPSKA UNIJA NE FUNKCIONIRA DOBRO

Njemačka je toleranciju na migrante - precijenila
Objavljeno 5. rujna, 2018.
Merkel su 2015. uspoređivali s Majkom Terezom, danas su neonacisti na ulicama

Migrantska kriza treba biti iskorištena kao šansa za Europsku uniju jer povijest pokazuje, a i ja tako mislim, kako su krize inherentne procesu europskog ujedinjenja. Jer, kada se osvrnemo na proteklih 30-ak godina, stalno imamo krize, samo možda ne takve težine, ističe Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova RH. I sve je to, dodaje, EU prebrodila.


- Stoga smatram da je neka vrsta suradnje i integracije na europskom tlu nužna, a ovu krizu moramo iskoristiti za poboljšanje tog mehanizma suradnje i integracija unutar Europske unije - rekao nam je Kovač.

Integracija (ne)uspjela?

Prije tri godine Angeli Merkel su pljeskali i uspoređivali je s Majkom Terezom jer je 2015. otvorila njemačke granice za desetke tisuća izbjeglica koji su preko Balkana došli s Bliskog istoka. Danas su na naslovnicama novina slike ekstremnih desničara koji "love" strance na ulicama Chemnitza pozdravljajući nacističkim pozdravom. Taj nevjerojatan kontrast svjedoči o tektonskom poremećaju koji je izbjeglička kriza prouzročila ne samo u Njemačkoj nego i u cijeloj Europi. U Europsku uniju je od 2015. ušlo više od tri milijuna izbjeglica. Velika Britanija sprema se otići iz EU nakon referenduma o Brexitu, koji je bio snažno obilježen migrantskim pitanjem, Italija je izabrala populističku vladu, protumigrantski pokreti dobivaju vjetar u leđa u svim zemljama, a Merkel se čini jako oslabljenom. Integracija tražitelja azila zapošljavanjem pokazuje se uspješnom ponajprije u Njemačkoj, zahvaljujući rastu gospodarstva. No dio javnosti optužuje tražitelje azila da su odgovorni za porast nesigurnosti na ulicama.
"Imigracijsko pitanje je i dalje najveći izazov za Europu", ocijenio je Stefan Lehne, profesor europske zaklade Carnegie. "Sve veći broj tradicionalnih vlada hrani se protumigrantskim osjećajima", rekao je. I britanski povjesničar Niall Ferguson izražava zabrinutost. Umjesto da potiče jedinstvo, migrantska kriza u Europi vodi podjeli, jer svaka zemlja želi djelovati sama, ocijenio je u jednoj analizi. "Sve više mislim da će budući povjesničari gledati na migrantsko pitanje kao na fatalan udarac EU, a na Brexit kao na njegov prvi znak." Lehne se ne slaže i drži da bi trenutačna rasprava "mogla biti katalizator koji će donijeti pozitivne promjene".
Na pitanje o budućnosti EU i utjecaju migrantske krize na nju povjesničar Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku kaže kako je to "gledanje u kristalnu kuglu" jer ne možemo znati hoće li to dovesti do teških posljedica za EU ili pak neće. Podsjeća da postoji i drukčije razmišljanje, kako će upravo takve krize pokazati može li EU pronaći zajednička rješenja i stavove prema tom pitanju. Znači, kaže, ili opcija 1, ili opcija 2, ili pak neka treća, koju još ne vidimo, te dodaje kako je vrlo hrabro predviđati može li baš to biti "fatalan udarac".
- Možemo tek zaključiti da u vrijeme velikih kriza i neočekivanih događaja EU ne funkcionira onako kako je predviđeno nekakvim ugovorima. I u tom je smislu to velik problem za Europu, hoće li ona moći u slučaju nekakvih budućih kriza ili pak nastavka migrantske krize naći neka suvislija i puno funkcionalnija rješenja. To je glavni izazov za EU - ističe Pauković.
Prema riječima Mire Kovača, u posljednjih deset godina, ako ne računamo usvajanje novog ugovora o EU i njezinu funkcioniranju - tzv. Lisabonskog ugovora, tri najveća izazova za EU su svjetska financijska kriza, Brexit i migrantska kriza. Kad smo kod Brexita, kaže, znamo da su manipulacije argumentima pridonijele stavu mnogih u Velikoj Britaniji, koji su tada bili za
izlazak iz EU.
Jačanje desnice


- Migrantska kriza sigurno je najveći izazov za EU i naravno da će se odraziti i na izbore za Europski parlament. Njome se puno manipulira i iznose razni podatci, neki realni, a drugi ne. Vrlo je izvjesno da će doći do osnaženja onih snaga koje se protive prihvatu migranata na tlu Unije. A to će, naravno, zakomplicirati život etabliranim europskim stranačkim obiteljima - Europskoj pučkoj stranci, socijalistima i liberalima. Kako sada stvari stoje, prema anketama o ishodu europskih izbora 2019., koje se već rade, bit će potrebno da te tri stranačke obitelji surađuju kako bi se mogao iznjedriti novi predsjednik Europske komisije i ona sama formirati. Takvo raspoloženje građana može se i promijeniti, ali zasad se čini da će te tri opcije biti upućene na suradnju - ističe Kovač.
Igor Bošnjak
Miro Kovač predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku

Ovo je veliki test za EU, ne može biti nametanja rješenja

- Pokazuje se da mi oko temeljnih pitanja moramo imati europsko rješenje, ne može netko sam odlučivati hoće li prihvatiti izbjeglice, nego moramo imati zajedničku politiku kada je riječ o migrantima. To je sada svima jasno. Znači, želimo li prihvaćati migrante, otkud ih želimo prihvaćati i koje su zemlje za to zainteresirane. Je li to Hrvatska? Ja to ne vidim. Je li to potrebno Hrvatskoj za tržište rada? Nama je potrebna radna snaga, ali drukčijeg tipa. Tako da je ovo velik test za EU, gdje nametanja rješenja ne može biti. Vidi se, iako se neke zemlje ne slažu s Mađarima, Slovacima, Poljacima i Česima, da ih za njihov stav neće moći biti lako sankcionirati. Oni imaju pravo glasa i moraju biti uvažavani. Uvjeren sam da među ljudima u zemljama EU ipak postoji osjećaj kako žele da države članice ne gube na značenju. Znači da nema daljnjeg prenošenja ovlasti na zajednička tijela EU. Vjerujem da se neće dogoditi raspad EU, o kojem neki špekuliraju, nego ovo vidim velikim izazovom i šansom EU da se njezini mehanizmi usavrše i time smanje frustracije država članica i njihovih stanovnika - kaže Kovač.
Pauković: To smo vidjeli i na primjeru financijske krize
- Kada gledate povijest Europske unije u 50 godina, ona nije imala prevelike krize, pogotovo ne takvog tipa. I u tom smislu nismo ni znali kako će EU djelovati kada je sve to počelo. Ona je imala razne mehanizme, na način da se znalo što je to useljavanje i kako se štite granice, ali se u praksi pokazalo da, kada dođe do velike krize - to ne funkcionira. To smo vidjeli i na primjeru financijske krize, gdje se Europska unija nekih svojih jasnih mehanizama nije pridržavala, a druge nije ni imala. I sada se u migrantskoj krizi to još jednim dogodilo. Ako ubuduće ne uspije pronaći suvislija rješenja, onda će se i ovo predviđanje britanskog povjesničara pokazati točnim. No to nije stvar kratkog trajanja, to će i u takvom raspletu trajati vjerojatno, rekao bih, i desetljećima - rekao nam je Davor Pauković.
3 milijuna izbjeglica, pa i nešto više, ušla su od 2015. u EU