Ekonomija
ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O VINU

Pavić: Država decentralizira veće kontrole, snažniji marketing i brendiranje vinogorja i vina
Objavljeno 5. rujna, 2018.

Ministarstvo poljoprivrede, kako je to priopćilo prošloga tjedna, nakon javne rasprave uvrstilo je dio dostavljenih primjedbi i prijedloga u Nacrt zakona o vinu, koji je pripremljen u suradnji s proizvođačima iz sektora vinarstva i vinogradarstva. Nacrt će biti poslan Vladi, a potom i Saboru na prvo čitanje. Novim zakonom o vinu donosi se pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jača se uloga vinskih udruga i unaprjeđuje marketing vina, kažu u Ministarstvu.


U pripremi prijedloga sudjelovali su i vinari, među ostalima i potpredsjednik udruge Graševina Croatica i predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda Josip Pavić, koji je objasnio što sve novo donosi taj zakon.
- Mi vinari nismo bili zadovoljni marketingom hrvatskih vina, nadalje nismo zadovoljni visokim udjelom sivog tržišta vina i nepovoljnim odnosom uvoza i izvoza vina. Držim da su to i glavni uzroci relativno lošeg materijalnog stanja proizvođača vina. I to bi ukratko ovaj novi zakon treba promijeniti - naglašava Pavić.
Napominje da se novim zakonom uspostavljaju četiri vinarske i marketinške regije: Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija te Središnja bregovita Hrvatska. Bit će formirana nacionalna vinska organizacija, čiji će članovi biti predstavnici novoosnovanih regionalnih vinskih organizacija, u svakoj od vinarskih regija, u koje bi trebali biti učlanjeni svi vinogradari i vinari. Nacionalna vinska organizacija bavit će se promocijom vina u zemlji i inozemstvu.
- Postoji korelacija između uspjeha u nogometu i vinskog značenja zemlje u svijetu. Velike nogometne zemlje najčešće su poznate i kao vinske. Dakle, nogomet i tu možemo iskoristiti i Hrvatsku istaknuti i na vinskoj karti svijeta. Na svakoj boci hrvatskog vina trebale bi biti prepoznatljive crvene i bijele "kockice" - naglašava Pavić, ističući kako drži da bi promocija na domaćem tržištu zbog turizma trebala ipak biti prioritet.
Regionalne organizacije zapravo će artikulirati potrebe svojih članova, kaže on, napominjući da će sredstvima koja organizacija uloži u marketing svojih vina Ministarstvo dodati još dvostruko toliko. Posebice je važno što će se s ciljem smanjenja udjela vina na sivom tržištu radikalno povećati kontrola proizvodnje grožđa, prometa grožđa, kao i proizvodnje i prometa vina, također preko regionalnih organizacija. Najprije se definira da je proizvodnja grožđa za vlastite potrebe ona koja se odvija na površini do 0,1 hektar. Na prijedlog regionalne organizacije bit će imenovani vinski nadzornici, ljudi s terena koji će provoditi te kontrole. I organoleptičko ocjenjivanje vina provodit će se po vinarskim regijama. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo imenovat će ovlaštene ispitivače s područja vinske regije, koji će vina i ispitivati tamo gdje nastaju, a ne više samo u Zagrebu.
- Nastojali smo u našem zakonu iskoristiti pozitivna iskustva mađarskih vinara. I rado bih sutra vidio Erdutsko vinogorje slično obližnjem i vrlo uspješnom Vilanju - zaključuje Pavić.I.Mikulić
Na sivom tržištu polovina vina
"Udio sivog tržišta vina u Hrvatskoj je, prema pokazateljima iz 2015., čak između 40 i 50 posto. To praktično znači da se za gotovo polovinu vina proizvedenih u zemlji ne zna gdje nastaje i kuda odlazi. Tu je, istina i osobna potrošnja. Da bi se dakle brendiralo hrvatska vina, mora se znati što je to i tko ga proizvodi. U Zapadnoj Europi na sivo tržište otpada od jedan do jedan i pol posto proizvodnje. Kada je u pitanju uvoz vina, primjerice 2015. uvezli smo oko 30 milijuna litara vina, od čega oko 20 milijuna litara iz Makedonije i s Kosova. U EU na 0,65 litara uvoza vina iz trećih zemalja dolazi jedna litra izvoza. U Hrvatskoj na 9,8 litara uvezenog vina izvozimo samo litru vina. Treba li posebno isticati koliko je to loš odnos. I svakako treba reći da ne može biti dobro to što u Hrvatskoj završava najveći dio najjeftinijih vina koja ulaze u Europsku uniju. Kako to da takvog uvoza, posebice u takvom obujmu, nema u Mađarskoj", pita Pavić.
Možda ste propustili...