Kako je u ponedjeljak objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u samo nekoliko proteklih dana (od prošlog tjedna do 3. rujna) zaprimljeno je deset prijava novooboljelih od bolesti Zapadnog Nila, čime se nastavlja pojava ove bolesti koju prenose komarci. Nakon posljednjih prijava broj zaraženih (laboratorijski potvrđenih slučajeva) osoba porastao je na 26.

Nažalost, jedna je osoba i preminula, a kako saznajemo, riječ je o Belomanastircu koji je u kolovozu hospitaliziran u osječkom Kliničko-bolničkom centru, gdje je i preminuo. Imao je i neku kroničnu bolest. Pokopan je na katoličkom groblju u Belom Manastiru prije 15-ak dana, a riječ je o prvoj osobi na području Hrvatske preminuloj od bolesti prouzročene virusom Zapadnog Nila ove godine.
- Nekoliko dana nije mu bilo dobro. Prvo je primljen u osječku bolnicu, iz koje se vratio, a navodno mu je dijagnosticiran meningitis. Nakon dolaska kući, stanje mu se pogoršavalo, pa je ponovno zatražio liječničku pomoć. Drugi je put u KBC-u ležao, čini mi se, tri-četiri dana. Znam da mu je iz dana u dan bilo sve gore te da mu je naglo pao tlak, pa je morao biti priključen na aparate. Navodno je trebao biti prebačen u Zagreb, ali nije bio sposoban za transport. Iz kome u koju je zapao više se nije budio - kaže nam njegov prijatelj, ističući kako pouzdano zna da su ga prije određenog vremena izboli komarci, na što mu se i osobno požalio. Kaže kako je bio lovac, pa se kobni ubod (ili više njih) najvjerojatnije dogodio tijekom lova. Inače, riječ je o starijem čovjeku, koji je već ušao u osmo desetljeće života, čiji je imunitet već poprilično oslabio.
- Na temelju raspoloživih podataka, sve novooboljele osobe zaražene su na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske, dakle u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji te Gradu Zagrebu i okolici. Dvije su osobe zaražene u susjednim državama, dok se za dvije ne može sa sigurnošću reći jesu li zaražene u Hrvatskoj ili inozemstvu - stoji u priopćenju HZJZ-a, koje se nastavlja tvrdnjom kako se najvažnijim vektorom za prijenos infekcije smatra komarac vrste Culex. No, dodaju, infekciju mogu prenijeti i druge vrste komaraca. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima - komarcima, te osjetljivim (neimunim) osobama.
Većina oboljelih osoba, nastavljaju u HZJZ-u, imala je kliničku sliku zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, a kod dijela oboljelih zabilježena je blaža klinička slika u obliku febrilne bolesti. Dio oboljelih se oporavio, pa su otpušteni iz bolnice. U HZJZ-u poručuju kako mjesta panici nema, to više što dolazi hladnije vrijeme, pa će komaraca biti sve manje. Inače, bolest Zapadnog Nila izaziva virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Bolest se pojavljuje u ljetnim i jesenskim mjesecima. Na sezonsku pojavnost i kretanje ove bolesti na nekom području odnosno na epidemiološku situaciju utječu brojni čimbenici: brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti ovisno o okolišnim i klimatološkim prilikama. Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma (u 70-80 posto slučajeva). U oko 20 posto slučajeva bolest se manifestira simptomima koji su slični gripi. Većina se oporavi bez trajnih posljedica.