Neprovođenje obveznog pregleda mesa na trihinelu, meso bez sljedivosti, odnosno nepoznata podrijetla, životinje bez obveznih oznaka i propisane dokumentacije čime im se nije moglo utvrditi podrijetlo - samo je dio prekršaja otkrivenih u prošlotjednoj akciji Veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede i Mobilne carinske jedinice Ministarstva financija u više mesnica i klaonica na području Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.
Inspekcija je tada zaplijenila više do 1,2 tone mesa nepoznatog podrijetla, dvjema klaonicama zabranjen je rad, a potrošači se i ovaj put pitaju što zapravo jedemo, kojih je razmjera crno tržište nabave i klanja stoke, odnosno trgovine mesom. Rezultati su to tragičniji ako se zna da je riječ o turističkim područjima, punima domaćih i stranih turista, uz pojačan protok ljudi, roba, hrane. I 2016. godine u te tri županije, a tada i Dubrovačko-neretvanskoj, u akciji "Južna granica" zaplijenjeno je 4,5 tona mesa i razbijen lanac ilegalne trgovine njime pa se postavlja pitanje zašto inspekcije baš ondje "češljaju", je li upravo zbog turističke sezone, "meke" granice s BiH ili nečeg drugog, jer se najintenzivnija stočarska proizvodnja odvija na posve drugom kraju zemlje, u Slavoniji.
Zašto na jugu?
No, direktor Croatiastočara Branko Bobetić skreće pažnju na to da se na istoku zemlje ne odvija tako intenzivan rad malih klaonica, kojima jadranske županije, ističe, "vrve".
Đakovački mesar Marko Vrhovac smatra da je na tamošnjem tržištu i na tamošnjim tanjurima uglavnom meso iz Bosne.
- BiH im je blizu, s njom je "meka" granica. Veliki hoteli uglavnom ne uzimaju domaće meso, nego uvozno, smrznuto. Za domaćim mesom još će najviše posegnuti dio restorana i mali obiteljski hoteli kojima je bitna kvaliteta svega, pa tako i hrane, da im se gost vrati - kaže Vrhovac.
U Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da je inspekcijski nadzor mesnica i klaonica proveden u jadranskim županijama zbog povećanog broja potrošača i turista te povećanog rizika kvarenja mesa zbog visokih temperatura.
- Akcija je provedena i zbog nepovoljne epizootiološke situacije vezano uz širenje zaraznih bolesti životinja koje su se pojavile u zemljama Europske unije u našem okruženju - ističu u Ministarstvu.
U Hrvatskoj je trenutačno aktivno više od 80 klaonica za klanje goveda i oko 50 za klanje svinja. Bobetić ukazuje na to da je velik broj tih klaonica upravo na obali, dok je stoka u kontinentalnom dijelu, što zahtijeva troškove transporta.
- To nije logično, pa i to baca sjenu na pitanje što se sve kolje u tim (malim) klaonicama na obali - dodaje Bobetić. Upozorava da i kod papkara i peradi postoji sivo tržište.
- Možda je u manjem obujmu kod junadi, krava i svinja, no postoji kod teladi, a pogotovo kod pilića. Kod prvih pet najvećih klaonica u nas svaki dan se u komad zna koliko je pilića ušlo, koliko izišlo, a kod manjih klaonica to se zlorabi, pa nam je izvan sustava kontrole čak šest do osam milijuna komada u odnosu prema zaklanim pilićima, a registrirano klanje je 36 milijuna komada - govori Bobetić o obujmu crnog tržišta mesom samo na primjeru peradi.
- Meso nije bilo evidentirano, pregledano na trihinelu i postavlja se pitanje zašto netko to radi, koji mu je motiv. Držim da ako netko namjerno nepregledano meso stavlja u promet, onda je to na razini terorističkog čina, no, ipak, mislim da to nije bio slučaj. To bi bilo kao da netko u javni vodovod baci neki toksin. Mislim da nitko normalan ne bi išao s tom namjerom jer prava namjera ovdje je ta da se to meso proda na crno, za keš - komentar je predsjednika Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Gorana Janče.
Jančo ne misli da su samo južne županije ciljano na udaru inspekcija, a u prilog tome je i poruka Ministarstva poljoprivrede - da je to samo početak akcije.
- Njome će biti obuhvaćen veliki broj objekata u svim županijama, posebno onih kod kojih postoji sumnja u zakonitost poslovanja vezano za sigurnost hrane. Naime, analizom informacija iz računalnih baza podataka Ministarstva poljoprivrede uočen je veći broj nedovršenih prometa goveda prema istim subjektima te neobavljanje klanja svinja - u špici turističke zone kada je potrošnja mesa velika, a evidentirane su i nelogičnosti u otpremi nusproizvoda životinjskog podrijetla. Također, kriteriji odabira objekata za inspekcijski nadzor su i informacije dobivene s terena te po prijavama građana, podatci dobiveni od drugih službi, poput Carinske uprave koja je utvrdila nesukladnosti tijekom cestovnog nadzora prijevoznika stoke. Dakle, inspekcijski nadzor nastavlja se i u drugim županijama sukladno godišnjem planu jer kontrola zdravstvene ispravnosti mesa i mesnih proizvoda na našem tržištu ima osnovu i prioritet radi zaštite zdravlja potrošača - navode u Ministarstvu.
Stroga pravila
- Domaća proizvodnja mesa u RH podliježe tako strogim pravilima na njegovu cijelom putu od farme preko klaonice, trgovine do stola, pa i zbog toga mislim da meso iz ove akcije s tako uočenim propustima nije iz domaće proizvodnje. Tko ovdje ne bi dao meso na pregled na trihinelu?! To je domaćem proizvođaču nezamislivo! Akcija je, držim, provedena baš u te tri južne županije jer se očekuje da turistička sezona proguta dosta domaće proizvodnje, no to, očito, baš i nije tako, pa su baš ondje htjeli vidjeti što se zapravo događa na terenu, zašto se događa nerazmjer - rezonira mesar Vrhovac.
U Croatiastočaru inzistiraju na kontinuitetu ovakvih kontrola.
- To ne može biti samo kampanjski posao. Kontrole itekako zaostaju u malim klaonicama u odnosu prema velikima - kaže Bobetić.
U 2017. godini obavljeno je 977 nadzora mesnica i 213 nadzora objekata za proizvodnju mesnih proizvoda te 227 nadzora klaonica za papkare i kopitare i 93 nadzora klaonica za perad i lagomorfe.
Suzana Župan
akcija
INSPEKCIJE SE NASTAVLJAJU DILJEM ZEMLJE
Branko Bobetić
direktor Croatiastočara
Možda je sivo tržište u manjem obujmu kod junadi, krava i svinja, no postoji kod teladi, a pogotovo kod pilića. Kod prvih pet najvećih klaonica u nas svaki dan se u komad zna koliko je pilića ušlo, koliko izašlo, a kod manjih klaonica to se zlorabi.
NUŽNI VISOKI STANDARDI HIGIJENE
“Nadzorima koji su obavljeni u sklopu redovitih pregleda prema godišnjem planu Veterinarske inspekcije kontrolira se sve, prema propisanim procedurama, a što uključuje infrastrukturu i higijenu objekta, zdravstvenu ispravnost mesa i proizvoda, sljedivost sirovine, mesa i proizvoda te dokumentaciju. U tom nadzoru težište je na kontroli sljedivosti životinja, mesa i proizvoda te higijeni procesa proizvodnje, odnosno preduvjetima rada nužnima za sigurnost hrane i zdravlja potrošača. U sektoru proizvodnje mesa bitno je napomenuti da se meso u EU-u može proizvoditi i stavljati na tržište jedino ako udovoljava posebnim pravilima koje je propisala Europska komisija, a kojima su određeni jedinstveni, visoki standardi higijene u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije mesa u odnosu na zdravlje životinja, veterinarsko javno zdravstvo i dobrobit životinja”, ističu, na naš upit, u Ministarstvu poljoprivrede.
MANJE MANIPULACIJA UZ NIŽI PDV
Poljoprivredni stručnjaci i domaći stočari upozoravaju na problem visine poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i upozoravaju kako to daje veliku širinu sivom tržištu, odnosno da bi se smanjivanjem poreza smanjio opseg nezakonitog poslovanja i prodaje na crno. “Pitanje je zašto netko to meso prodaje za gotovinu, koliki mu je tada manipulativni prostor? Smatram da dok god je u Hrvatskoj visok PDV od 25 posto, taj manipulativni prostor prilično je velik. Smanjivanjem stope PDV-a na pet ili 10 posto vjerujem da se nitko pametan ne bi upuštao u takvo što. Smanjivanjem stope PDV-a smanjujemo i manipulativni prostor za promet i stoke i mesa”, kaže predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja Goran Jančo.