Vezani članci
USPOREDNI INTERVJU
Premda se uobičajeno kaže da će jesen biti vruća od ljeta kad je politička scena u pitanju, vrućih tema nije manjkalo ni posljednjih tjedana kolovoza. A aktualnom stanju na hrvatskoj političkoj i gospodarskoj sceni, problemima o kojima slušamo, Vladi i premijeru Plenkoviću, oporbi, ali i odnosu većine mainstream medija, tiskanih i elektronskih, prema situaciji, razgovarali smo s hrvatskim politologom Davorom Gjenerom.
ULJANIK NIJE AGROKOR
Koliko je nakon Agrokora sada Uljanik novi udarac za premijera Andreja Plenkovića i Vladu, ali i prijetnja opstanku sadašnje koalicije? Proziva se i ministar Kujundžić, zbog stanja u zdravstvu...
- Iako je u nas ‘vruća jesen‘ uobičajena isprazna fraza, nije isključeno da bi se ona ove godine mogla i dogoditi. I to ne u smislu nestabilnosti Vlade u Saboru ili nekakve prijetnje pada Vlade i nužnosti raspisivanja prijevremenih izbora, nego kao serija socijalnih nezadovoljstava. Bard hrvatske sociologije, akademik Josip Županov šezdesetih nas je godina podučio da u političkoj kulturi kakva je Hrvatska socijalne napetosti ne treba očekivati u uvjetima recesije i krize, kad gospodarstvo opada, jer tada svi akteri pristaju na socijalni mir i jednakost u siromaštvu samo da bi zaštitili socijalni minimum. Međutim, kad gospodarstvo počne rasti, kad raste BDP, kad raste zaposlenost i kad nezaposlenost prestaje biti strašna prijetnja, rastu i socijalna očekivanja, ali i nezadovoljstvo načinom raspodjele te "dodane vrijednosti", a to pokreće socijalne buntove.
Čini se da je u društvu konačno prevladalo uvjerenje kako je Vladin način suočavanja s krizom u Agrokoru bio efikasan i kako je to bila dobra strategija smanjivanja i ograničavanja štete. Zato se recikliranje afera o tome tko je znao za koji sastanak u vremenu priprema Zakona prema kojem je operacija izvedena čini bespredmetno. Bespredmetna je i ideja o tome da bi se isti model primijenjen za jedno privatno poduzeće, koje je zapalo u nelikvidnost, mogao primijeniti i za drugo, koje je potrebno temeljito restrukturirati i spriječiti daljnje gomilanje gubitaka. Za Uljanik grupu nema tako ‘jednostavnog‘ rješenja kakvo je nađeno za Agrokor, a i izazovi koje pred Vladu stavlja ova kriza posve su drukčiji nego oni koje je generiralo Todorićevo nerazumno zaduživanje, finalno kod ruskih banaka.
Ministarstvo zdravstva jedna je od kritičnih točaka u vladi Andreja Plenkovića, ali, paradoksalno, pokretanjem interpelacije protiv ministra opozicija je učvrstila njegov položaj. Ni jedan premijer ne može dopustiti da mu ministri padaju u procesu interpelacije, pa je logično da će Vlada braniti, a parlamentarna većina podržati ministra koji se nađe izložen procesu interpelacije. I u ranijim je slučajevima premijer Plenković znao slati suptilne poruke načinom obrane ministara u Saboru: neke je branio sam, poput potpredsjednice Martine Dalić, jasno pokazujući da stoji iza nje, a neke druge, poput ministra Pave Barišića branili su ministri iz srodnih ministarstava ili voditelji zastupničkog kluba HDZ-a. Milan Kujundžić nema snažnu poziciju, ni u stranci, ni u Vladi, nije do sada ostavio neki trag u ministarstvu i započeo neku ozbiljniju reformu, a sustavno, umjesto da mijenja rashodovnu, nastoji promijeniti prihodovnu stranu svoga ministarstva, pa mimo dogovora s ministrom financija (i suprotno njegovim intencijama) lansira ideje o novim poreznim davanjima u korist njegova ministarstva. Jasno je da je samo pitanje vremena i političkih okolnosti kad će se premijer ministru zahvaliti za suradnju, ali interpelacijom je premijeru ograničen prostor djelovanja.
STRATEŠKA POGREŠKA
Hoće li oporba iskoristiti "slučaj Uljanik" za još žešće napade na Vladu? Može li to posljedovati time da Plenković od jeseni rekonstruira Vladu ili čak raspiše izbore?
- Uljanik Grupa u vrijeme prethodne vlade nije rekonstruirana, ali je privatizirana, i najveći paket dionica formalno je u rukama radnika. Radi se o strateškoj pogrešci, jer kapitalno intenzivna grana, kakva je brodogradnja, jednostavno ne podnosi model radničkog dioničarstva, nego funkcionirati mogu samo one tvrtke koje imaju ‘kreditno sposobne‘ vlasnike. Pogreška je, dakle, počinjena u mandatu Zorana Milanovića, a promašaj prethodne vlade sad je samo došao na naplatu. Najcrnji scenarij za Uljanik grupu imao bi teške socijalne posljedice, posebno za Istarsku i Primorsko-goransku županiju, ali ne čini se da bi mogao ‘zatresti‘ parlamentarnu većinu.
Što je sa SDP-om? Bernardić je i dalje "u sedlu", iako ga i dalje "smjenjuju"?
- Bernardić je previdio, kad je preuzeo upravljanje SDP-om, da je njegov prethodnik Zoran Milanović uspostavio čvrsti diskontinuitet u odnosu na način na koji je strankom upravljao Ivica Račan, pretvarajući SDP u demokratsku ljevicu. Milanović ju je vratio u autoritarizam, a njegovi su poslušnici to zdušno prihvatili. U takvim uvjetima nije bilo moguće provesti ‘demokratsko preuzimanje‘, nego je Bernardić morao prvo iskoristiti snagu izbornog pobjednika i eliminirati sve zagovornike protudemokratskog modela u stranci, a tek nakon toga početi strankom demokratski upravljati. Očito je da je to naknadno shvatio, ali nakon godine dana više nema onu snagu i autoritet koji su potrebni za uspostavljanje takvog diskontinuiteta, a njegovi protivnici sustavno odbijaju prihvatiti legitimno vodstvo stranke, po cijenu da stranku posve razbiju. Očito je da su ti akteri počeli tražiti druge niše u političkoj areni. Pitanje je samo hoće li Bernardić imati snage konsolidirati SDP ili toj stranci slijedi sudbina socijaldemokrata u većem dijelu istočne Europe.
PATOLOGIJA TRŽIŠTA
Kad se govori primjerice o problemima u zdravstvu, a sad i u Uljaniku, zanimljivom se čini nova nabrijanost, da tako kažem, medija koji još više potpiruju strasti i udaraju na aktualnu vlast, čak i više nego u doba Milanovića. Kako to objašnjavate?
- Cijelo vrijeme Milanovićeva mandata mainstream mediji bili su pod kontrolom administracije, financirani od HABOR-a, s nekim čudnim aranžmanima s Poreznom upravom… U takvim uvjetima vlada je bila štićenik medija. Unatoč nedavnoj nespretnoj izjavi bivše potpredsjednice vlade Martine Dalić o tome da je ona spriječila objavu nekih informacija, ne čini se da sadašnja administracija ima stvaran utjecaj na medije. Vlada je pod vatrom ljevice jer mediji pokušavaju obavljati funkciju opozicije, koja je u parlamentu neuspješna, ali i pod udarom desnih medija, koji su nezadovoljni centrističkom politikom i smatraju da su izdani i prevareni.
S tim u vezi - može li se u neku ruku govoriti i o patologiji madija danas? Naime, interes medija za crnilo, loše stvari, stvaranje afera, za senzacionalizam, umnogome je potisnuo pošteno i objektivno izvještavanje...
- Najgora je patologija medijskog tržišta, koja ubija svaki ozbiljni medijski angažman. Država ne nalazi primjeren način financiranja medijskih sadržaja koji koriste javnom dobru. Otud sve više neozbiljnih i nerelevantnih sadržaja, sve manje mišljenja, sve manje analiza i promišljanja. Neki slovenski novinar ovih je dana tiskane medije u svojoj zemlji opisao kao usporedive s tekstilnom industrijom. Ova usporedba o siromašenju, srozavanju statusa i znanja, što se odvija u medijskoj industriji, vrlo je ilustrativna i za hrvatske uvjete.
Kad se govori o utjecaju vodećih i najjačih mainstream medija danas (ali i mnogih nezavisnih portala), sve više slušamo tzv. fake news, lažne vijesti. Koliko takav pristup zamagljuje pravu sliku stvarnosti, kako razlučiti pritom istinu od laži, i je li to danas uopće moguće?
- Poticanje kvalitete, vjerodostojnosti, samoregulacija, ali istovremeno izbjegavanje političke pristranosti u odnosu prema ‘lijevim‘ ili ‘desnim‘ medijima jedini je recept prevladavanja medijske krize, koja je danas u Hrvatskoj izrazito duboka.
(D.J.)
Vlada je pod vatrom ljevice, jer mediji pokušavaju obavljati funkciju opozicije, koje je u parlamentu neuspješna, ali i pod udarom desnih koji su nezadovoljni centrističkom politikom i smatraju da su izdani i prevareni.
Pitanje je hoće li Bernardić imati snage konsolidirati SDP, ili toj stranci slijedi sudbina socijaldemokrata u većem dijelu Istočne Europe.