TvObzor
ČUDESNI HARMONIKAŠ

Glas o uspješnom švicarskom glazbeniku naših korijena stigao je i do nas
Objavljeno 31. kolovoza, 2018.

Nije rijedak slučaj da u potrazi za različitom glazbom kojom smo kao nikada prije obasuti sa svih strana svijeta nailazimo na glazbenike za koje nismo nikada čuli, a čija imena svjedoče o tome da su podrijetlom vjerojatno iz naših krajeva te da su daleko od očiju ovdašnje javnosti postigli uspjeh.


Za Krista Novoselica, čiji su roditelji podrijetlom iz Hrvatske, nije nitko ništa znao sve dok nije postigao planetarni uspjeh sa skupinom Nirvana u kojoj je svirao električnu basovsku gitaru. Ovaj američki glazbenik nakon tragične smrti Kurta Cobaina zapažen je i kao politički aktivist te autor knjige "Of Grunge and Government: Let‘s Fix This Broken Democracy". Posljednjih godina ponešto je sviruckao basovsku gitaru i harmoniku gostujući na albumu "Wasting Light" skupine Foo Fighters koju predvodi njegov bivši kolega iz Nirvane Dave Grohl, a nastupao je i s vlastitim sastavom Giants in the Trees. O korijenima američke kantautorice Carle Bozulich možemo samo spekulirati jer tu vrstu podataka o sebi ona nije nikada pustila u javnost. Sličnu zabunu stvara i intrigantna francuska pijanistica Sophia Domancich posvećena free jazzu koji izvrsno svira, naročito nakon što smo na internetu pročitali da je prije više godina nastupila na Hvaru zajedno sa splitskom flautisticom Anom Domančić Krstulović. Kada je riječ o rijetkim glazbenicima s hrvatskim prezimena koje susrećemo na albumima jazza, valja spomenuti i čelisticu Asju Valčić podrijetlom iz Zagreba koja je snimila nekoliko albuma s austrijskim harmonikašem Klausom Paierom objavljenih za etiketu ACT te još jedan s finskim pijanistom Iirom Rantalom i poljskim violnistom Adamom Bałdychom.
Hrvatskog je podrijetla vjerojatno i kanadski gitarist Gordon Grdina, koji je između ostalog jedan svoj album snimio s Garyjem Peacockom i Paulom Motianom. Razlog za ovaj optimizam gajimo na temelju činjenice da američki pornografski glumac, redatelj i producent Jay Grdina nije nikada skrivao svoje hrvatsko podrijetlo. Pravu malu senzaciju priredio je prije nekoliko godina američki psihijatar makedonskog podrijetla Kristo Rodževski koji se poprilično uspješno okušao u filmskoj glazbi. Na njegovu albumu "Batania" nastupili su ni manje ni više nego Mary Halvorson (električna gitara), Kirk Knuffke (kornet), Michael Blanco (kontrabas) i Tomas Fujiwara (bubnjevi). Posrijedi je "dream team" avangardnog američkog jazza. Slično je i s vojvođanskom skladateljicom Aleksandrom Vrebalov, koja već godinama surađuje s Kronos Quartetom te mađarskim violinistom i kontrabasistom Szilárdom Mezeijem podrijetlom iz Sente čije albume odlikuje zavodljiva neprohodnost i engimatičnost.
Zahvaljujući zagrebačkom antikvaru, novinaru, piscu i prevoditelju Saši Drachu, autoru izvrsne knjige "Priče o jazzu i drugi zapisi" (Sandorf), saznali smo ovih dana i za fascinantnog harmonikaša Marija Batkovića, koji je 1991. napustio rodnu Banju Luku te se preselio u Švicarsku, gdje je stekao reputaciju zadivljujućeg instrumentalista. Batković danas gostuje na vodećim glazbenim festivalima svirajući vlastitu glazbu. Iako će mnogi u njegovu muziciranju uočiti snažan utjecaj Philipa Glassa i Stevea Reicha te njihova repetitivnog minimalizma, Batković nas osvaja svojom vlastitom autorskom i sviračkom poetikom. Na početku karijere mnogi mu iz glazbenog biznisa nisu vjerovali da je sve što je snimio na svome albumu uistinu i odsvirao na svojoj harmonici bez uporabe posebnih studijskih efekata. Taj se instrument, u nas često podcijenjen, u Batkovićevim rukama pretvara u svemirsko glazbalo. Ako ćemo ipak tražiti potencijalne uzore, njegovo sviranje pomalo podsjeća na rad dvojice argentinskih harmonikaša Dine Saluzzija i Changa Spasiuka.
Draško Celing