Ekonomija
TRŽIŠTE SNAŽNIJE BRENDIRANJE S EKOOZNAKAMA

Potrošači žele zdrave i ekološke proizvode, no samo jedan hrvatski proizvod nosi oznaku EU Ecolabel
Objavljeno 29. kolovoza, 2018.
HGK želi podići svijest kod proizvođača i pružatelja usluga o koristima snažnijeg brendiranja putem ekooznaka

Hrvatske tvrtke imaju znatan potencijal za snažnije brendiranje putem ekooznaka, a Hrvatska gospodarska komora počela je niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti kod proizvođača i pružatelja usluga o koristima koje takve oznake nose, s naglaskom na oznaku EU Ecolabel, izvijestila je HGK.


Iz HGK napominju da potrošači prilikom kupnje naglasak sve više stavljaju na zdravlje i ekologiju, što je dovelo do velikog rasta potražnje za proizvodima vrhunske kvalitete koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite okoliša u proizvodnji. Pritom je velika konkurencija na policama trgovina potaknula tvrtke da se prilagode takvim trendovima, pa se mnoge nastoje istaknuti naglašavajući pozitivan ekološki aspekt svojih proizvoda.
Direktorica sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK-a Marija Šćulac Domac napominje da je tržište preplavljeno tzv. ekooznakama koje to zapravo nisu, jer ne uključuju postupak neovisne verifikacije od treće strane te ne sagledavaju okolišna svojstva proizvoda kroz životni ciklus. Kako bi se uveo red na tržište i suzbilo lažno deklariranje na razini EU-a, napominje Šćulac Domac, donesena su jedinstvena mjerila koja određuje koji proizvodi mogu nositi ekooznake i reklamirati se kao "zeleni". "Riječ je o dvije ekooznake koje HGK ističe u tom smislu: nacionalni znak zaštite okoliša ‘Prijatelj okoliša‘ i znak zaštite okoliša Europske unije ‘EU Ecolabel‘, a za obje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike", pojašnjava Šćulac Domac.
Obje oznake spadaju u Tip I ekooznaka, što znači da su dobrovoljne, obuhvaćaju razna okolišna mjerila kroz životni ciklus proizvoda ili usluga i, što je najvažnije, imaju neovisan sustav kvalificirane verifikacije od treće strane.
Iz HGK-a ističu da su oznake namijenjene samo najboljima, pa su mjerila prema kojima se dodjeljuju postavljena tako da svega 20 do 30 posto proizvoda na tržištu može udovoljiti tim zahtjevima. Također, samo ekooznake Tipa I mogu biti uključene u Svjetsku mrežu ekooznaka (Global Ecolebelling Network - GEN). "Počeli smo niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti kod proizvođača i pružatelja usluga o koristima koje ekooznake nose, s naglaskom na EU Ecolabel. Vjerujemo kako hrvatske tvrtke sa svojim kvalitetnim proizvodima i uslugama imaju značajan potencijal za stjecanje tih oznaka, no potrebno je uložiti dodatan napor u njihovo informiranje", kaže Šćulac Domac.
Naime, da bi proizvod ili usluga mogli nositi oznaku EU Ecolabel, moraju zadovoljiti strogi skup mjerila koja se temelje na stručnim i znanstvenim parametrima pritiska proizvoda ili usluge na okoliš tijekom životnog ciklusa, od prikupljanja i obrade sirovina, preko proizvodnje, pakiranja, prijevoza, davanja usluge, uporabe, do razdoblja u kojemu proizvod postaje otpad.
Samo jedan hrvatski proizvod nosi oznaku EU Ecolabel - deterdžent za rublje EcoBianco, a svega ih je još nekoliko u proceduri dobivanja oznake.
Igor Mikulić/H
Španjolci prednjače u Europskoj uniji
Prema podacima Europske komisije iz ožujka 2018. godine, na europskom tržištu je gotovo 70 tisuća proizvoda i usluga koji nose znak EU Ecolabel, navodi se u priopćenju HGK. Prednjači Španjolska s više od 30 tisuća oznaka, a slijede Italija i Francuska sa znatno manjim brojkama. Španjolci su veliku većinu oznaka dobili za usluge u turizmu, odnosno smještajne kapacitete, pri čemu su njihovi hotelijeri prepoznali interes kupaca za "eco-friendly" hotelima i orijentirali se na privlačenje gostiju oznakom koja je prepoznata na razini cijele Europske unije.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike