Prema podatcima Europske komisije o umirovljenju, u Europskoj uniji trenutačno se u mirovinu najranije ide na Malti, i to u dobi od 62 godine, slijedi Latvija sa 62 godine i devet mjeseci te Češka, gdje muškarci u mirovinu mogu sa 63 godine, a žene između 58. i 62. godine života.

Prema trenutačno važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, muškarci u Hrvatskoj pravo na punu starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža.


Žene u mirovinu mogu nešto ranije nego muškarci, no svake se godine dobna granica i za njih povećava uz tendenciju izjednačavanja dobi za umirovljenje među spolovima. Tako 2018. godine u mirovinu mogu tek žene s navršene 62 godine starosti, uz 15 godina staža. Granica umirovljenja za žene se u Hrvatskoj svake godine diže za tri mjeseca i tako će biti sve do 2029. godine, do kada traje usklađivanje starosne dobi za žene i muškarce. Ovo usklađivanje započelo je još mirovinskom reformom 1998. godine, a u međuvremenu Vlada Republike Hrvatske planira reformu koja bi značila da će hrvatski radnici od 2028. godine u punu mirovinu moći tek s navršenih 67 godina. Takva je odluka, objašnjavaju u Vladi, posljedica demografskih kretanja i sve duljeg životnog vijeka te je u skladu s realnošću u Europskoj uniji.
No, nakon 2020. većina zemalja planira izjednačiti životnu dob za žene i muškarce. Tako su razvijene europske zemlje predvidjele podizanje dobne granice prema 67 godina, dok se tranzicijske zemlje uglavnom drže granice od 65 godina. No, ovaj trend i nije nešto novo jer su još 2009. godine svi Belgijci, Danci, Nijemci, Irci, Španjolci, Ciprani, Luksemburžani, Nizozemci i Portugalci zakonsku dob za odlazak u mirovinu već postavili na 65 godina. Jedina iznimka bila je Francuska koja je planirala smanjiti dobnu granicu za muškarce, sa sadašnjih 65 na 60 godina, i tako ju izjednačiti s dobnom granicom za žene. Međutim, pod pritiskom financijske i fiskalne krize, i ona je morala povećati dobnu granicu umirovljenja. Sada se najveće promjene planiraju u Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, gdje nakon 2020. godine namjeravaju pomaknuti dobnu granicu za umirovljenje za sve građane na 67 godina. Najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu ima Irska, trenutačno "obećana zemlja" za Hrvate, koja već od 2028. godine podiže dobnu granicu za odlazak u mirovinu čak na 68 godina života, a već sada je za mirovinu nužno imati 66 godina. S druge strane, Austrija je još jedna od rijetkih država u kojima žene u mirovinu mogu već sa 60 godina starosti.

U razdoblju od 2029. do 2041. godine dob za umirovljenje dodatno će na 67 godina podići Njemačka, Belgija i Češka. Finska i Švedska imaju specifičan mirovinski sustav te radnik može u mirovinu od 61. do 68. godine i za sada nemaju u planu mijenjati te odredbe. Preostalih 14 država članica Europske unije, među kojima su i sve postsocijalističke zemlje, u sljedećem će razdoblju tek dizati dob za odlazak u mirovinu na 65 godina (s iznimkom Velike Britanije u kojoj će se od 2020. godine u mirovinu odlaziti sa 66 godina).

No, vrlo je zanimljiva i usporedba iznosa mirovina. Tako se među zemljama u kojima su prosječne mirovine najviše ističe Luksemburg. Radnici tamo nakon odlaska u mirovinu tek počinju uživati, i to vrlo bezbrižno jer prosječno dobivaju 13.500 kuna mjesečno. I dok je hrvatski prosjek mirovine oko 2400 kuna, mnogi umirovljenici dobivaju upola manje. Istovremeno je prosječna mirovina u Njemačkoj oko 9400 kuna, u Norveškoj 11.300 kuna, u Francuskoj samo 4800 kuna, Irskoj 7050 kuna, u Portugalu i Poljskoj oko 1500 kuna, dok je u susjednoj Mađarskoj prosječna mirovina samo oko 700 kuna.