Objavljeno 28. kolovoza, 2018.
Osim suradnje s gradovima i postavljanja javne infrastrukture dostupne građanima, HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog prometa
Vezani članci
UZ SUFINANCIRANJE EUROPSKE UNIJE
Hrvatska elektroprivreda (HEP) prva je u Hrvatskoj prepoznala europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. Nakon što je 2010. godine, u sklopu pilot-projekta postavio prve dvije punionice za vozila na električni pogon u Labinu i Vukovaru, HEP je krajem 2012. godine pokrenuo aktivnosti na razvojnom projektu eMobilnost. Danas je HEP vodeći promotor elektromobilnosti u Hrvatskoj, što je krajem 2016. godine potvrđeno i titulom Ambasadora alternativnih goriva.
Početkom 2015. godine počinje ciklus gradnje niza ELEN punionica u hrvatskim gradovima na temelju sporazuma potpisanih s gradovima i svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te tako pridonijeti očuvanju okoliša. Prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, HEP je do sada postavio i pustio u pogon 50-ak javnih ELEN punionica diljem Hrvatske te od gradova kontinuirano prikuplja interesa za daljnje širenje mreže javne infrastrukture.
Međugradski promet
Osim suradnje s gradovima i postavljanja javne infrastrukture dostupne građanima, HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog prometa. Na autocestama i cestama interaglomeracije planira se postavljanje mreže brzih i ultrabrzih punionica, što bi se sufinanciralo preko EU fondova.
HEP se tako u veljači 2016. godine, kao dio međunarodnog konzorcija uspješno aplicirao za sredstva iz fonda Europske unije CEF-Transport (Connecting Europe Facility - Transport). Riječ je o projektu EAST-E preko kojeg je HEP-u, među ostalim, odobreno i sufinanciranje postavljanja 27 multi-standard ELEN punionica za električna vozila snage 50 kW (AC/DC multi-standard) na autocestama Goričan - Zagreb - Rijeka te Bregana -Zagreb do kraja ove godine.
Uz HEP, međunarodni konzorcij na projektu EAST-E čine slovačke tvrtke Zapadoslovenska energetika (E.ON Slovačka) i GO4 Slovačka, kao i E.ON Češka. Ukupno će se projektom EAST-E u Hrvatskoj, Slovačkoj i Češkoj implementirati 57 multi-standard punionica za električna vozila. Realizacija projekta EAST-E omogućit će prvi put uključivanje hrvatskih autocesta na europske prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće obavljati neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima.
Projekt NEXT-E
Uz sudjelovanje u provedbi EU projekta EAST-E, HEP-ov tim za eMobilnost nastavlja s prijavama za dobivanje sufinanciranja iz različitih EU izvora, kojima se planira daljnje širenje javne infrastrukture za punjenje električnih vozila.
Europska komisija tako je u srpnju 2017. za sufinanciranje odabrala projekt NEXT-E, u vrijednosti od 18,84 milijuna eura, što je najveća subvencija ikada odobrena u okviru CEF-a za razvoja e-mobilnosti. Projekt NEXT-E omogućit će gradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Uz HEP, konzorcij NEXT-E čine tvrtke E.ON Grupe (Zapadoslovenská energetika u Slovačkoj, E.ON Češka, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), MOL Grupa (koju predstavljaju podružnice u svih šest država sudionica), Hrvatska elektroprivreda u Hrvatskoj, PETROL (u Sloveniji i Hrvatskoj) te Nissan i BMW.
U okviru tog projekta, konzorcij će instalirati 222 multistandardne brze punionice (50kW) te 30 ultra brzih punionica (150 – 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže, čime će prvi puta u potpunosti na električni pogon biti moguće prijeći velike udaljenosti duž šest Kohezijskih država. HEP-u će projekt omogućiti postavljanje ukupno 30 novih punionica - 26 brzih i četiri ultra brze punionice najnovije tehnologije (snage od 150 kW) na autocestama Goričan - Rijeka, Zagreb - Split te Bregana – Lipovac. Sve će punionice biti multistandardne te će se na njima moći puniti svi postojeći, kao i nadolazeći modeli električnih vozila.
Milan Bugarić
Novi elektrosmjer automobilske industrije
Države poput Nizozemske i Njemačke sljedećih godina planiraju ograničiti prodaju novih vozila s unutarnjim izgaranjem, a sve znatniji broj europskih gradova takvim vozilima već onemogućavaju ulazak u gradska središta. Autoindustrija uvelike se okrenula prema električnim vozilima, a osim regulatornih razloga, prema kojima u svojem portfelju moraju nuditi određeni postotak takvih vozila, proizvođači koriste električna vozila kao platformu za tehnološki razvoj (sudjelovanje električnog vozila na Dakar reliju), kao marketinški smjer, ali i kao mogućnost ponude novih usluga (kućni punjač s kupljenim vozilom itd.). Već 2015. u svijetu je prodano više od 450.000 električnih vozila, što više nije zanemarivo tržište. Norveška već sada ima više od 100.000 električnih vozila na oko 5 milijuna stanovnika, a samo je u 2016. godini čak 40 % novoregistriranih vozila bilo električno.
Konstatan pad cijena e-automobila
Cijene električnog vozila većim dijelom čini cijena litij-ionske baterije, a inovacvije na tom području već su kreirale pad cijene kWh baterije s 1000 dolara u 2010., na oko 300 dolara, s trendom snižavanja prema 125 dolara, što je izazvalo i znatan pad cijene samih vozila. Električna vozila svoj domet povećavat će baterijama jednakih kapaciteta, ali znatno manjom masom i godišnjim porastom učinkovitosti baterije od 5 %! Europa ima više od 500.000 električnih vozila na cestama te snažn legislativu koja motivira prebacivanje transporta na alternativna goriva (Pariški sporazum).