Zdravlje
ISTRAŽIVANJE PRAVILNA PREHRANA

Low-carb dijete skraćuju život
Objavljeno 27. kolovoza, 2018.
Ljudsko tijelo treba ugljikohidrate jer su glavni izvor energije i izvrstan izvor vlakana

Ljudi u srednjim godinama koji polovinu dnevno potrebnih kalorija u organizam unose iz ugljikohidrata žive nekoliko godina dulje od skupine koja prehranu temelji na mesu i što manjoj količini ugljikohidrata, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u petak u stručnome časopisu Lancet.


U posljednje su vrijeme u Europi i sjevernoj Americi vrlo popularne low-carb dijete koja se temelji na smanjenom unosu ugljikohidrata, poput Atkinsonove ili Paleo dijete i povećanom unosu masti jer jamče gubitak kilograma i smanjuju opasnost od razvoja nekih bolesti. Ljudsko tijelo bez sumnje treba ugljikohidrate jer su glavni izvor energije za tijelo i izvrstan izvor vlakana te sprječavaju razvoj brojnih bolesti. Usto je za normalno funkcioniranje organizma najvažniji balans, što znači da u prehrani trebaju biti zastupljene sve grupe namirnica.

Pravi izvori

Treba podsjetiti da nisu svi ugljikohidrati isti - jednostavni ugljikohidrati iz rafiniranih i procesuiranih namirnica rezultiraju pretilošću, dijabetesom, srčanim problema, pa čak i razvojem karcinoma. No ako se ugljikohidrati konzumiraju iz pravih izvora, primjerice smeđe riže ili kruha od cjelovitih žitarica i oni postaju dio balansiranog i niskokaloričnog načina prehrane.
Studija duga 25 godina provedena na 15.400 Amerikanaca
Oko 15.400 Amerikanaca, koji su sudjelovali u istraživanju, ispunilo je upitnik o prehrambenim navikama, o vrsti namirnica i veličini porcija iz čega su znanstvenici procijenili koliko su u organizam unosili kalorija iz ugljikohidrata, masti i proteina.
No američka studija, čiji su podaci prikupljani više od 25 godina, upućuje na to da je puno zdravija umjerena konzumacija ugljikohidrata ili zamjena masti i proteina iz mesa biljnima. Ustanovili su da su osobe koje su oko 50 do 55 posto energije u organizam unosile iz ugljikohidrata imale nešto bolje izglede za dulji život od onih kod kojih su te vrijednosti bile niske.
Američki znanstvenici procijenili su da bi nakon pedesete godine života osobe koje u organizam unose umjerenu količinu ugljikohidrata (oko 40 posto) iz zdravih izvora mogle prosječno proživjeti još 33 godine.
Tvrde da i unos u organizam visokog udjela ugljikohidrata, a to znači oko 70 posto, iz tjestenine, riže, kolača, šećernih pića, smanjuje životni vijek, no puno manje u odnosu prema prehrani u kojoj dominira meso.
Optimalni balans?

"Prehrana s manjim udjelom ugljikohidrata koji se zamjenjuju bjelančevinama ili mastima postala je vrlo popularna i proširena u posljednje vrijeme", kazala je voditeljica studije Sara Seidelman. "No rezultati naše studije upućuju na to da se prehrana bazirana na mesu s malim udjelom ugljikohidrata povezuje s kraćim životnim vijekom i do četiri godine", rekla je znanstvenica.
Zamjena mesa avokadom, orašastim voćem i grahoricama
"Zamjenom mesa u prehrani mastima iz biljaka, poput, primjerice, avokada i orašastog voća, i proteina, poput soje i grahorica, smanjuje rizik od preuranjene smrti", ustanovili su Seidelman i kolege.
Autori studije vjeruju da je česta posljedica zapadnjačkih dijeta koje ograničavaju unos ugljikohidrata smanjen unos povrća, voća i žitarica te da se više konzumiraju životinjske bjelančevine i masti, najčešće povezivane s raznim upalama i starenjem organizma. Prof. Nita Forouhi, epidemiologinja sa sveučilišta u Cambridgeu, koja nije sudjelovala u studiji, smatra kako je "važna poruka ove studije da nije dovoljno fokusirati se samo na nutrijente, nego i na to jesu li oni životinjskoga ili biljnog porijekla". Priznaje da se u pogledu optimalnog balansa hrane zdrave za dugovječnost još uvijek lome koplja.
Hina