Virovitičko kazalište godinama postiže zapažene rezultate svojim predstavama, a poznato je i kao jedno od onih koje u Hrvatskoj daje iznimno kvalitetne glumce.

Kaštanka, nastala prema istoimenoj kratkoj priči A. P. Čehova, u režiji Vjere Vidov te koprodukciji Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar, ovih dana nastavlja turneju. Nakon što je proljetos osvojila osam nagrada na festivalima diljem regije, Kaštanka putuje u Peking, gdje će 24. i 25. kolovoza kao jedna od 17 odabranih predstava sudjelovati na godišnjem okupljanju krovne međunarodne organizacije kazališta za djecu i mlade Assitej.
Kaštanka je prva hrvatska predstava koja sudjeluje na Assitejevu međunarodnom festivalu od osnutka HC Assitej 1996., što je povijesni uspjeh. Važan je to festival kazališta za djecu i mlade. Ovogodišnja je tema Imagining the Future, odnosno Zamišljanje budućnosti, čime Assitej poseban fokus stavlja na budućnost kazališta za djecu i mlade, ali i njegove uloge u oblikovanju budućnosti djece, pa tako i budućnosti društva.
- Predstava se, osim zbog svoje iznimne i promišljene estetike, nevjerojatnog lutkarskog umijeća glumaca i jednostavnosti u izričaju, u temu festivala uklapa i težnjom dviju kazališnih kuća da uvijek iznova naglašavaju važnost umjetnosti i kulture u razvitku, odgoju i obrazovanju djece i mladih. Kaštanka je jedna od najslavnijih Čehovljevih kratkih priča i odlikuje se kvalitetama koje rese i ostatak njegova opusa, a to su prije svega duboko razumijevanje ljudske psihe i atmosfera koja čitatelja neodoljivo uvlači u Rusiju na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Obilježena je snažnim ruskim koloritom, ali istodobno je i univerzalna pripovijest o ljubavi, odanosti i odgovornosti. Čehov je slavan satiričar društva, a u ovoj priči nepoštedno prikazuje ljudske slabosti iz vizure čovjekova najboljeg prijatelja psa. Kroz oči kujice Kaštanke ljudski svijet nazire se u punini svoje bijede, ispraznih nastojanja i slabosti. Pas ne osuđuje. Pas se vodi svojim elementarnim nagonima. Treba hranu i toplinu, ali i ljubav. Upravo zato što promatra ljude kroz prizmu potrage za ljubavlju, čitatelja/gledatelja izaziva da se zapita koliko je čovjek sposoban pružiti ljubavi i kakvim se sve izgovorima služi kada je njegova ljubav manjkava. Kada se izgubi i na kraju udomaći kod novoga "gazde", cirkusanta koji nastupa s uvježbanim životinjama, Kaštanka će se naći u dvojbi: je li bolji gazda koji te ne tuče i hrani, ali uvjetuje svoju ljubav, ili je bolji grub, nepredvidljiv i nepouzdan gospodar koji te voli bezuvjetno, ali "na svoj način". Dvojba je to u kojoj se ni jedan čovjek ne bi volio naći, a Čehov traži da porazmislimo u čemu smo gori od psa, trebamo li se katkad ugledati u pseću ljubav ili ipak prestati ljubavlju nazivati široku paletu odnosa temeljenih na patnji i neslobodi - zapisala je autorica dramatizacije Petra Mrduljaš.