Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kolovozu 2018. u Hrvatskoj je 1.233.508 korisnika mirovina. Istovremeno, Hrvatski je zavod za mirovinsko osiguranje u kolovozu 2018. preko Hrvatske pošte isplatio mirovine za 96.285 korisnika. To znači da nešto malo manje od deset posto hrvatskih umirovljenika i dalje mirovinu ne primaju putem tekućeg računa u banci, nego izravno iz ruku poštara, i to na svojoj kućnoj adresi.

U HZMO-u napominju kako prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine mirovine je, kao i druga primanja iz mirovinskoga osiguranja koja su ostvarena nakon tog datuma, moguće isplatiti isključivo preko banaka. To znači da svi oni koji su u mirovinu otišli nakon ovog datuma više nisu mogli birati opciju da im se mirovina isplaćuje putem pošte, odnosno na ruke. Istovremeno HZMO istu uslugu nije dokinuo onima koji su u mirovinu stupili ranije, odnosno onim korisnicima koji su stekli pravo na isplatu preko pošte prema ranijim propisima.


Sindikat umirovljenika Hrvatske već niz godina podnosi pritužbe protiv ovakve neravnopravnosti "starih" i "novih" umirovljenika i to Uredu pučke pravobraniteljice.
- Takvu odluku donio je bivši ministar Mirando Mrsić kojega je očito bilo briga za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, ili na otocima, gdje nema banaka ni bankomata - ističe predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
Ona naglašava kako se u izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. opet navodi kako "novim umirovljenicima i dalje nije moguće dostavljati mirovinu putem pošte, što zanemaruje utjecaj starosti na zdravlje i posebno teško pogađa one najosjetljivije, osobe krajnje narušenog zdravlja, nepokretne ili nastanjene u izoliranim i prometno nepovezanim područjima". "S obzirom na to da do svoje mirovine mogu doći isključivo putem banke, prepušteni su uslugama rodbine, prijatelja ili susjeda koji ponekad zlorabe ukazano im povjerenje te ih, koristeći situaciju za vlastitu financijsku ili drugu materijalnu korist, iskorištavaju", podsjeća Petrović na izvješće pučke pravobraniteljice.
- Pučka pravobraniteljica jedina je koja već treću godinu u svom godišnjem izvješću piše preporuku, no na pogrešnu adresu: "Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da u opravdanim slučajevima omogući dostavu putem pošte“. Sindikat umirovljenika Hrvatske u više je navrata postavljao isti zahtjev na sjednicama Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, no oni su mirno odgovorili kako je to u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava i promjene zakona - kaže Jasna A.Petrović.

S druge strane ovrhovoditelji upozoravaju kako je primanje mirovina putem poštara zapravo dobar trik u izbjegavanju provođenja ovrha nad mirovinom. Naime, pokuša li ovrhovoditelj svoju tražbinu naplatiti putem Fine, to mu neće uspjeti, jer umirovljenik koji mirovinu prima putem Hrvatske pošte izravno na ruke najčešće nema nikakvog bankovnog računa, pa Fina nema putem čega naplatiti tražbinu. Iz HZMO-a odgovaraju kako se "ovrha provodi nad onim korisnicima koji mirovinu primaju putem pošte, a za koje Zavod zaprimi rješenje o ovrsi od suda u sudskoj ovrsi te pravomoćno rješenje o ovrsi od ovrhovoditelja u izvansudskoj ovrsi. Rješenja o ovrsi Zavod provodi radi namirenja novčanih tražbina ovrhovoditelja samo ako su predmet ovrhe stalna novčana primanja, odnosno u ovom slučaju mirovine. Ovrha se provodi prema nalogu iz rješenja o ovrsi, tako da se iz mirovine obustavlja dio koji se može ovršiti prema članku 173. stavku 1. i 2. Ovršnog zakona, a obustavljeni iznos prenosi se u korist ovrhovoditelja, i to: u sudskoj ovrsi po pravomoćnosti rješenja, a u izvansudskoj nakon proteka roka od 60 dana od primitka rješenja“.
No, osječki odvjetnik Tomislav Bogdan za naš list objašnjava kako se ovrha nad ovim mirovinama obavlja tek ako je ovrhovoditelj vrlo uporan te upoznat s načinom na koji se ona uopće u ovakvom slučaju provodi.
- Kada imate ovršnu ispravu, znači presudu ili zadužnicu, s njom prvo morate ići na Finu. Fina ima pravo ovršiti ne samo primanja po tekućem računu, nego po svakom bankovnom računu, bilo štednom ili žiroračunu. No, naravno da onaj tko zna da će biti predmet ovrhe neće imati štednju u banci. Tako da ove osobe obično nemaju nikakve račune u banci. Zatim ovrhovoditelj mora čekati nekoliko mjeseci da Fina pokuša naplatiti dug, a tek ako se nakon nekog vremena ustanovi da Fina to nikako nije u mogućnosti, onda se s tim dokazom traži da sud zatraži ovrhu nad mirovinom putem HZMO-a. No, danas u velikim odvjetničkim uredima ovrhe obično "štancaju" mladi vježbenici koji se ne pitaju zašto se neka ovrha ne može naplatiti mjesecima, niti znaju da ako Fina nije u mogućnosti, od suda treba tražiti da zahtjev za ovrhom prenese na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Stoga se mnogi izvuku upravo putem mirovine koju im na ruke isplaćuje poštar - upozorava Bogdan.
U HZMO- u kažu kako se u načinu isplate mirovinskih primanja korisnicima preko pošte, prema dosadašnjim saznanjima, ne očekuju zakonske izmjene.