Među desetak novih zakona iskrojenih i donesenih za ministrovanja Tomislava Tolušića je i Zakon o OPG-u, prvi takav u nas, ali i drugdje, a na snazi je od travnja. Percepcija tog zakona je dvojaka; dok zakonodavac u njemu vidi napredak za OPG u organizacijskom, financijskom, pravnom i drugom smislu, kritičari ga nazivaju nepotrebnim, da samo donosi novo administriranje i trošak. Oni najgorljiviji idu u kritici i korak dalje - da on OPG ne veže uz obitelj, obiteljski rad i proizvodne resurse koji su dio nje te da će tako na velika vrata omogućiti ulazak strancima, kada im istekne zabrana kupovanja našeg poljoprivrednog zemljišta, da ovdje registriraju OPG-ove, pa da tako taj organizacijski oblik gubi na domicilnosti. - Takav zakon nema nitko u Europi. Zašto smo opet pokusni kunići za druge?! - negoduje član IO Udruge OPG-ova Život Ivan Klasnić.Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović, pak, ističe da je HPK otpočetka podržavao izradu, a i sudjelovao u kreiranju Zakona o OPG-u.
– On utvrđuje uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na OPG-u kao organizacijskom obliku, način i uvjeti za upis u Upisnik OPG-ova, odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i njegovih članova, utvrđuju nadležna tijela i nadzor u primjeni Zakona. OPG nije nova pojava, ali donedavno nije imao "svoj" zakon kojim bi se uređivala organizacije i poslovanje gospodarstva - kaže Jakopović.
A na upit o prvim učincima zakona, u Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da su, iako je na snazi samo četiri mjeseca, oni već tu, vidljivi u zaštiti poljoprivrednika od ovrhe, jer da su oni počeli koristiti zakonsku odredbu u njemu kako bi zaštitili svoja gospodarstva. Neslužbeno doznajemo kako su zabilježeni prvi slučajevi OPG-ova koji su upravo ovim zakonom izbjegli ovrhu. U Ministarstvu podsjećaju da je njime, uz proizvodne kapacitete i poljoprivrednu mehanizaciju, te stambeni prostor nužan za rad i život nositelja OPG-a i njegove obitelji, od ovrhe zaštićen i stočni fond.

- Zaštićena su novčana sredstva dostatna za kupnju hrane potrebne za stoku, kao i lijekova za njihovu zdravstvenu skrb. U praksi - na mjesečnoj razini od prisilne naplate novčane tražbine zaštićeno je 1050 kuna za svako grlo goveda ili kopitara, 300 kuna po grlu za svinje, 225 kuna po grlu za ovce i koze te 30 kuna po kljunu za perad. Sva stoka i perad mora prethodno biti evidentirana u nacionalnom registru, JRDŽ-u, koji vodi Hrvatska poljoprivredna agencija - ističu u Tolušićevu ministarstvu.
A, prema podatcima Fine, primjerice, krajem 2017. u blokadi je bilo 870 nositelja OPG-ova, čiji je dug tada iznosio 434,3 milijuna kuna. Istina, nevelika brojka OPG-ova u odnosu prema njihovu ukupnom broju u Upisniku, u kojemu ih je oko 160.000, s tim što poticaje prima njih nešto više od 90.000, ali zabrinjava galopirajući rast njihova duga od gotovo 100 % u samo sedam godina.
- Svaki nositelj OPG-a, suoči li se s prisilnom naplatom novčanih tražbina, treba u najkraćem roku u najbližoj poslovnici Fine ili u svojoj poslovnoj banci uz zahtjev za otvaranjm zaštićenog računa, namijenjenog uplati i čuvanju sredstava potrebnih za stočni fond koji drži na gospodarstvu, istodobno priložiti i dokument kojim dokazuje brojčano stanje valjano registriranih životinja - upućuju u Ministarstvu.
– Nisam dosad imao vremena bolje ga iščitati, no zašto uvijek moramo biti drukčiji od ostalih?! Pa mi smo u EU, koja ima bogato iskustvo i OPG-ove te sve funkcionira O.K. Zašto mi onda moramo biti pop nad popom?! - kaže Željko Strapač iz Požeštine.
– Nisam pesimist, no od ovog zakona ne očekujem ništa jer koji to u posljednje vrijeme doneseni zakon funkcionira?! Na primjer, Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, pravilnike o otkupu pšenice, mlijeka… Oni, predlagatelji i donositelji, sam ministar, imaju dobre namjere, no ovaj zakon nije trebao. S tolikim silnim zakonima garantiram da je nas 99 % u nekom prekršaju, ne nekom velikom, ali nekakvom jest, jer se sva ta šuma propisa ne može ispoštovati, pratiti… - smatra Klasnić.

U Ministarstvu, pak, skreću pozornost da ovim zakonom jača pozicija OPG-a i u smislu zapošljavanja, pa ga prvi put stavlja uz bok onima koji mogu koristiti potporu za zapošljavanje.
- Zakon posebno definira rad na OPG-u, odnosno, prvi put definira da je nositelj OPG-a poslodavac, koji, uz pomoć članova i ukućana, može zapošljavati privremeno, povremeno i sezonski osobe za rad na OPG-u. Izmjenama kriterija za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja omogućeno je da obiteljska poljoprivredna gospodarstva, iako nemaju zaposlenih, mogu koristiti potporu za zapošljavanje, i to za jednu osobu, pod uvjetom da je nositelj prijavljen na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Time je omogućeno korištenje te mjere i ako nemaju zaposlenih, u odnosu prema prethodnom razdoblju, kada su mogli koristiti mjere za novozaposlene, ali samo kada su već imali zaposlene osobe na OPG–u - ističu u Minsitarstvu. Dodaju kako se želi potaknuti razvoj dopunskih djelatnosti na OPG-u "na način da se bolje iskorištavaju proizvodni kapaciteti s ciljem daljnje prerade i prodaje na gospodarstvu”.