Muslimani danas slave Kurbanski bajram, jedan od svoja dva velika blagdana. To je blagdan prinošenja žrtve. Naziva se i Hadžijski bajram jer u te dane muslimani iz cijelog svijeta hodočaste u saudijsko svetište Meku ispunjavajući jednu od najvećih obveza svoje vjere.

Prema riječima osječkog imama i predsjednika Medžlisa Islamske zajednice Osijek Senada ef. Heveševića, proslavljanjem Kurbanskog bajrama muslimani se prisjećaju Ibrahimove (Abrahamove) geste žrtvovanja ovna umjesto sina, zabilježene u Bibliji i Kur‘anu. Naime, želeći iskušati Ibrahimovu vjeru, Bog mu je naložio da žrtvuje svoga sina prvorođenca, no u posljednji mu je trenutak dopustio da žrtvuje životinju koju mu je poslao. "Kurban" na turskom jeziku znači "žrtva". U ostatku muslimanskog svijeta za ovaj blagdan uvriježio se arapski naziv Eid al-Adha.
Ibrahim a. s. (ta kratica iz njegova imena čita se "alejhis selam" i znači: "Neka je Allahova milost i mir na njega") jedan je od pet istaknutih proroka u islamu, uz Nuha (biblijski Noa), Musu (Mojsija), Isu (Isus) i Muhameda. Smatra se praocem židova i muslimana koji su potomci njegovih dvaju sinova Ishaka (Izaka) i Ismaila (Jišmaela).
- Ta žrtva simbolizira volju čovjeka da žrtvuje Bogu ono što mu je na osobnoj razini najdraže. U našem vremenu to označava naš svakodnevni trud da što bolje živimo ono što naša vjera jest, odnosno ono što pozitivno naša vjera nosi. Svi su hadžijski obredi vezani uz Ibrahima, u prvom redu sama Kjaba, koju je sagradio, žrtvovanje kurbana i kamenovanje šejtana (đavla, nap. a.) - objašnjava ef. Hevešević.
Kurbanski bajram svetkuje se dva mjeseca i deset dana nakon svršetka ramazana, mjeseca u kojem muslimani poste. Tijekom Kurbanskog bajrama muslimani kolju životinju (najčešće je to krava, ali to može biti i deva, koza, ovca ili ovan, ovisno o običajima i podneblju) prema pravilima halala, dijeleći ga na tri jednaka dijela, koja naposljetku završavaju u rukama sirotinje, prijatelja i obitelji. Ako nisu na hodočašću u Meku, a obveza je svakog muslimana da tu dužnost obavi bar jednom u životu, muslimanski vjernici Kurbanski bajram dočekuju u svojim domovima, a u zoru odlaze u džamije ili mesdžide na ranojutarnju molitvu sabah-namaz te čekaju izlazak sunca kako bi mogli klanjati bajram-namaz ili blagdansku molitvu. Ostatak blagdana provode u svojim domovima uz bogat stol, baklave se smatraju obvezatnima, a na ovaj blagdan posjećuju i groblja.
- U ime Medžlisa Islamske zajednice Osijek i u osobno ime, čestitam svim muslimankama i muslimanima Kurban-bajram, moleći dragog Boga da podari svako dobro vašim obiteljima, susjedima, prijateljima i neka nam bajramski dani, čiju radost dijelimo s ljudima u našoj okolini, budu dodatno nadahnuće za širenje pozitivnih vrijednosti u našem društvu - tim riječima je ef. Hevešević čestitao ovaj islamski blagdan. D. Celing