Bilo je zaista krajnje vrijeme da se krene s proširenjem knjižničnog prostora, jer naš bogati i aktualni knjižni fond s više od 54.000 knjiga smješten je na svakom slobodnom prostoru, pa čak i u dva reda na policama koje se savijaju od težine. Mislim da je opstojnost knjižnica neupitna, jer uvijek postoji određeni broj članova zajednice koji bi bez knjižnice ostali bez mogućnosti pristupa znanju, knjižnoj građi i informatičkoj tehnologiji - kaže ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Slatina Ana Knežević, zadovoljna što se napokon priprema veliki prostor za proširenje knjižnice.

U tijeku je, naime, rekonstrukcija susjednoga velikog prostora od 250 četvornih metara koji Slatinčani srednjih godina pamte kao Mliječni restoran. Toga restorana mlađi se i ne sjećaju, a stariji ga spominju s nostalgijom. Opisujući „kultna“ mjesta u koja je s društvom zalazio kao slatinski srednjoškolac, Oliver Jukić u svom autobiografskom romanu Sudačka nadoknada navodi da su „nakon zagrijavanja votkom odlazili u disko, koji se nalazilo ispod kina u Mliječnom restoranu. Dakle, ne znam je li bio mliječni, ali pravi restoran sigurno nije bio. Prije kinopredstave tamo si mogao brzo nešto pojesti, s nogu, popiti piće za šankom, ili kupiti slane štapiće“.
Jukić također piše da se u tom objektu preko vikenda „spajalo ozvučenje, stavljala u pogon kugla sastavljena od stotina komadića ogledala na koju su bili usmjereni svjetlosni topovi, obične limenke s obojanom žaruljom u sredini, i zabava je mogla početi“. Jako je volio to mjesto, jer su se tamo slušali Prljavo kazalište, Ekatarina Velika, Azra, Bijelo dugme, Parni valjak…, i ono je prilično profiliralo njegov glazbeni ukus, a neke od pjesama koje je slušao u Miječnom mogao je čuti samo tamo.
Prostor nekadašnjeg Mliječnog restorana ispod kina, u prizemlju Pučkog otvorenog učilišta, kasnije je služio kao galerijski prostor te ustanove, koja je tada objedinjavala još i knjižnicu i muzej. U tom prostoru redovito je svoje godišnje izložbe održavao Slatinski likovni klub SLIK, a tu su organizirane i sve druge izložbe u gradu. Posljednjih godina, otkako je Zavičajni muzej kao samostalna ustanova preselio u reprezentativni prostor obnovljene „stare škole“, izložbe se održavaju u galerijskom prostoru Muzeja, a nekadašnja galerija, ili Mliječni restoran, poslužila je kao privremeni spremišni prostor Zavičajnog muzeja.       
Sada su u završnoj fazi radovi na realizaciji opsežnog projekta adaptacije i proširenja postojećeg prostora Knjižnice koji je ta ustanova pokrenula u suradnji s Gradom, a uz pomoć tvrtke ARHIS d.o.o. za projektiranje, građenje i nadzor.
Spajanjem sada već bivšeg spremišnog prostora Muzeja sa sadašnjom Gradskom knjižnicom i čitaonicom ta ustanova gotovo će se površinski udvostručiti. Naime, dosadašnjem prostoru od 274 četvorna metra dodaje se novih gotovo 250 kvadrata.
Cijeli projekt vrijedan je približno milijun kuna, a trenutačno se izvode radovi koji će stajati oko 600.000 kuna. Prva sredstva za proširenje i adaptaciju Knjižnice u iznosu 400.000 kuna odobrilo je Ministarstvo kulture RH kroz Program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, a dio novca, približno 80.000 kuna, osigurat će i Grad Slatina kao osnivač ustanove. Prema riječima ravnateljice Knežević, adaptacijom i proširenjem prostora, Knjižnica će povećati dječji odjel, građani će dobiti povećanu čitaonicu za dnevni tisak, multimedijsku dvoranu za održavanje književnih susreta i drugih manifestacija, a koju bi mogli koristiti pojedinci, društva, udruge i ustanove za predstavljanje svojih kulturno-edukativnih sadržaja. Uz sanaciju postojećeg, u tijeku je i gradnja sanitarnog čvora za osobe s invaliditetom. Budući da se adaptacija i proširenje knjižnice obavljaju prema planiranoj dinamici, očekuje se da će gotovo dvostruko veća knjižnica biti otvorena za Dan grada, 1. rujna. Gradonačelnik Denis Ostrošić najavio je i drugu fazu radova u sljedećem razdoblju, kada se planira, uz ostalo, i osmišljavanje spremišnog prostora za knjige.
Premda su u tijeku građevinski radovi u neposrednoj blizini knjižnice, važno je napomenuti da je knjižnični prostor improviziranim pregradama zaštićen od prašine i buke, pa se u samoj knjižnici nesmetano obavlja posudba građe i planirane kulturno-edukativne aktivnosti za sve dobne skupine korisnika.