Zašto se ljudi odaju alkoholizmu i drugim ovisnostima? Nema racionalnog razloga. Alkoholičari će, istina, reći da piju zato što su im je mala plaća, što su nesretni u ljubavi, što ih djeca ne razumiju, što im je šef zločest, zato što su saznali da boluju od neke bolesti, pa je to jedini način da zaborave Ili, obratno, da piju zato što su dobili unuka, što je njihov klub pobijedio, zato što se dobro osjećaju u društvu u kojemu se pije… Terapeuti liječenih alkoholičara znaju da među njima ima mladih i starih, muškaraca i žena, zaposlenih i nezaposlenih, bogatih i siromašnih, vjernika i nevjernika, Europljana i Amerikanaca… Što se to zbiva u čovjeku da bježi u ovisnost? Vjerojatno je to bijeg od stvarnosti, povlačenje u neki zamišljeni i umišljeni svijet… Alkoholizam nije bio nepoznat ni u Pavlovo vrijeme. On piše: „Ne budite nerazumni, nego shvatite što je volja Gospodnja! I ne opijajte se vinom u kojemu je razuzdanost, nego – punite se Duhom!“ U Pavlovo vrijeme ljudi su se mogli opiti jedino vinom. Danas su izazovi puno veći. Koliko samo opijata danas ima na raspolaganju! Bezbrojne vrste alkoholnih pića, koja se, dijelom posve legalno reklamiraju. Tu su i kladionice, koje se također legalno reklamiraju i koje se umnažaju po svim dijelovima grada i sela. Naravno, tu je i internetsko klađenje. Ovdje valja spomenuti i različite videoigrice, društvene mreže, koje po sebi ne bi trebale biti problematične, ali je velik problem u tome što ljudi (osobito mladi) provode sate i sate u virtualnoj zabavi, zanemarujući svoje obveze, pri čemu se također čine sve manje sposobnima na normalnu ljudsku komunikaciju. Jer, ako nisi na društvenim mrežama „tebe nema“… I onda vidimo mlade ljude kako sjede na kavi u gradu i pri tome je svatko od njih udubljen u svoj mobitel… Ako bi takav čovjek iz bilo kojeg razloga na dva sata ostao bez mobitela, zapao bi vjerojatno u pravu apstinencijsku krizu… Veli dalje Pavao da se ne opijaju vinom„u kome je razuzdanost“. Svaka ovisnost rezultira lošim uspjehom u školi i na poslu, nesposobnošću za normalnu ljudsku komunikaciju i – posvemašnjim otuđenjem. Nadalje, kao što dobro znamo, svaka ovisnost sama vodi u druga zla: nekritičnost, neodgovornost, raskalašenost, kriminal… Veli Pavao, umjesto vinom, „punite se Duhom“. Božji čovjek traži ono što ga ispunjava, što ga očovječuje, što ga podiže, što ga čini sretnim i sljedećega jutra. Pavao onda nabraja plodove duha kao što su: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost. Za tim trebamo težiti. Da usrećimo sebe i one oko sebe. Da nam jutarnja buđenja ne budu mamurna, nego radosna.

Zvonko PAŽIN