Magazin
TEMA TJEDNA POTROŠNJA I POSLOVNI OPTIMIZAM (I.)

Kukamo da nam je je sve
lošije, a trošimo sve više!
Objavljeno 18. kolovoza, 2018.
DOBRI PREDZNACI: POTROŠNJA VEĆA ZA GOTOVO OSAM POSTO, NAJVIŠE U 11 GODINA, 46. MJESEC ZAREDOM

Neke činjenice jednostavno je nemoguće zaobići, posebno ako je riječ o brojkama i postotcima, napose statističkim podatcima, premda je statistika, reći će mnogi, točan skup netočnih podataka. Naravno, statistika je efektnija što su brojke i postotci veći, osobito oni koji pokazuju kako nam, primjerice, raste broj turističkih noćenja u kolovozu, kako pada broj nezaposlenih, kako je kupovna moć stanovništa u usponu, a s tim u vezi i povećana osobna potrošnja. To su, dakako, pozitivni aspekti statistike, vjerovali ili ne u utemeljenost takvih podataka. S druge strane, statistika pokazuje i da se, recimo, iseljava sve više mladih iz RH, da sve više Hrvata stari i umire, a sve manje se rađa, među ostalim. I to su one negativne brojke kojima nas zasipa statistika.


Bilo kako god, sudeći prema Hrvatskom zavodu za statistiku, 46. mjesec zaredom u Hrvatskoj raste potrošnja! To je, naravno, sjajna vijest, dokaz da je Hrvatska na dobrom putu, da je kriza iza nas, da nam je ipak bolje nego prethodnih godina, premda je problema još puno i daleko smo od toga da pomake nabolje osjete svi, napose oni koji i dalje muku muče s preživljavanjem, blokirani i siromašni, a takvih je, priznati se mora, i dalje zamjetan broj. Zato podatci o porastu potrošnje, optimistični makroekonomski pokazatelji i zamjetno punjenje državnog proračuna moraju bili odskočna daska za ukupno povećanje životnog standarda građana, za povećanje plaća, za još više posla i manje iseljavanja, te niz drugih dobrih stvari koje se još trebaju i moraju dogoditi, kako bi se u konačnici, osim suhoparnih brojki, sadašnja pozitivna kretanja odrazila i na širem društvenom planu.
I premda dežurne katastrofičare Državni zavod za statistiku ne može uvjeriti da je porast potrošnje razlog za porast optimizma i da RH ide u dobrom smijeru, struka ne dvoji da se događaju dobre stvari i da su statistički podatci objektivna slika stanja. Tako, primjerice, analitičari RBA-a, vezano uz porast potrošnje, očekuju nastavak rasta prometa u trgovini na malo i u idućim mjesecima, zahvaljujući pozitivnim pokazateljima s tržišta rada, odnosno rastu zaposlenosti, uz pad nezaposlenosti, te rastu nominalnih i realnih plaća. "Navedeno ukazuje kako će glavni nositelj gospodarskog rasta i u idućim tromjesečjima ostati osobna potrošnja. U prilog navedenim kretanjima idu i očekivanja, ali i preliminarni podatci za srpanj, o još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni, ali i posljednji podatci koji ukazuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti", zaključuju analitičari RBA-a.
NIJE SVE U TURIZMU

Važno je naglasiti kako je, kao i prošle godine, u rastu potrošnje uloga turizma iznimno značajna. Turizam je, naime, pogurao potrošnju najviše u posljednjih deset godina, i to je činjenica. Međutim, pogrešno je sve "svaliti" na turizam. On, doduše, jest glavna i najefikasnija hrvatska gospodarska grana od koje, unatoč srpanjskom zastoju, do kraja ove godine očekujemo nove rekorde, no i druge su grane važne da bi zaključak mogao biti kako oporavak i razvoj idu u dobrom smjeru. Drugim riječima, za državu, stabilnost njezina proračuna, ali načelno i za sve građane, dobro je što raste potrošnja, a s tim u vezi dobro je i to što će turistička sezona 2018. donijeti rekordne svote, i što sve to pozitivno utječe na stope rasta, a samim time i na javne financije. No, rast industrijske proizvodnje još uvijek kaska umjesto da raste snažnije, izraženije, jer BDP se ne smije temeljiti samo na sezonskom turizmu nego i na industrijskom rastu, koji je u svim zemljama, od SAD-a do EU-a, temeljni faktor od kojeg ovisi rast BDP-a. Tu je i jedan zaostali problem - kasnili smo s izlaskom iz krize (odovornost Milanovićeve vlade je neupitana!), više od šest godina stagnirali smo u odnosu prema drugim zemljama, i u susjedstvu i u EU-u, i to upravo zbog toga što nam je prije krize rast bio jače utemeljen na potrošnji, a manje na proizvodnji. Zato promjena strukture domaćeg gospodarstva, odnosno rast industrijske proizvodnje, mora i dalje biti prioritet hrvatske Vlade, uključivo i provedbu neizbježnih reformi, kako šire ekonomskih, tako i svih drugih (obrazovanje, javna uprava, zdravstvo...). Dakako, otegotna okolnost da rast i razvoj, a time i potrošnja, ne idu još bržim tempom, svakako je i kriza u Agrokoru. Srećom, lex Agrokor pokazao se kao spasonosno rješenje pa se i to odrazilo na ekonomsku i financijsku stabilnost zemlje, što također valja pozdraviti, unatoč crnim prognozama kojih se još kao pijan plota drže neki "stručnjaci" i politički demagozi kad galame da je lex Agrokor loša priča čije ćemo posljedice tek vidjeti.
Ukupno uzevši, rast potrošnje i rast BDP-a "sklisko" je područje i u mnogim razvijenijim zemljama, napose Europske unije, no koliko god postotci bili mali, oni pokazuju rast optimizma na razini cijele države. Naime, kad je, primjerice, njemački bruto domaći proizvod (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju porastao za dva posto u odnosu prema istom razdoblju godinu prije, potaknut većom osobnom i državnom potrošnjom, a ne izvozom, znak je to ne samo da najveće europsko gospodarstvo ubrzava rast unatoč nesigurnostima vezanim uz trgovinu (konflikt sa SAD-om oko carina) nego i razlog za sreću i veselje njemačkih ekonomista poput uglednog Alexandera Kruegera iz Bankhaus Lampe: "Unatoč svim mračnim proročanstvima, uzlet nije samo živ, nego je i zdrav. Zasad nije vjerojatno da će rast usporiti zbog globalnog trgovinskog spora ili pregrijavanja", ocjenjuje Krueger. Njegove riječi mogu biti poučne i za Hrvatsku. Naime, nije dobro ako je gospodarski rast uglavnom rezultat veće potrošnje kućanstava i državne potrošnje, dodatni poticaji moraju dolaziti i od rasta investicija, rasta izvoza mnogo brže od rasta uvoza, kako bi neto trgovinska razmjena pridonijela ukupnom gospodarskom rastu. To vrijedi za Njemačku, ali isto tako i za Hrvatsku.
UMJERENO NAPRIJED

U zaključku ove teme dobro je podsjetiti da je Vlada u Programu konvergencije za iduće tri godine istaknula kako će se kroz cijelo projekcijsko razdoblje (do 2021.) gospodarski rast temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje. Blago usporavanje stopa rasta BDP-a prema 2,5 posto praćeno je tako i predviđenim usporavanjem rasta osobne potrošnje (prema 2,5 posto 2021.), dok se istodobno očekuje blago jačanje doprinosa investicija rastu BDP-a. Nasuprot tome, doprinos neto inozemne potražnje ostat će blago negativan i u iduće tri godine, ali uz trend postupnog smanjivanja.
U svemu tome znakovito je i istraživanje "Poslovna očekivanja za 2018.", koje su početkom godine proveli Hrvatska gospodarska komora i Privredni vjesnik, koje je pokazalo "umjereni optimizam" u domaćoj ekonomiji. Naime, tada je više od 60 posto poduzetnika očekivalo dobru godinu, ali i naglasilo kako bez intenzivnih reformi u godini pred nama neće biti jačeg rasta ni iskoraka prema boljem standardu. Analitičar Velimir Šonje poziva da se iskoristi optimizam koji je zavladao domaćom ekonomijom te naglašava da je nužno rasterećenje tržišta rada kroz manje poreze na plaće i doprinose jer je u tome ključ za rast zaposlenosti i proizvodnje.
Kad se sve zbroji i stavi u kontekst porasta potrošnje koji je evidentan, bez obzira na to iz kojeg ga kuta tumačili, načelni je zaključak da je kriza prošlost i da se ipak ne radi o privremenom trendu. Jer kad potrošnja u RH skoči za gotovo osam posto, najviše u 11 godina, 46. mjesec zaredom, nesporno je da raste i poslovni optimizam. No, ipak, koliko god porast potrošnje znači da se u određenoj mjeri također povećala kupovna moć stanovništva, da imamo pozitivne pomake i u rastu životnog standarda, sve to još uvijek ne znači neku veću i jače izraženu promjenu nabolje i da je, recimo, manje siromaštva u Hrvatskoj. Naime, troši onaj tko ima više novca, iako i tu postoji "kvaka" tipična za Hrvatsku. Naime, uz dužno uvažavanje svih onih koji su u problemima, s malim plaćama, mnogi i bez posla, u bankrotu ili pred bankrotom, teško je oteti se dojmu da postoji "kritična masa" onih koji stalno kukaju da nemaju novca, a kupuju i troše sve više. No, to je neka druga priča, o mentalitetu, recimo.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
Premijerov optimizam
Kada je početkom lipnja objavljeno kako je prema sezonski prilagođenim podatcima BDP u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu prema prethodnom kvartalu, dok je u odnosu prema prvom tromjesečju 2017. porastao za 1,5 posto, oglasio se i premjijer Plenković zadovoljan takvim trendom: "Smatramo da je to dobro. Posebno je važno da se vidi rast i potražnje i osobne potrošnje. Ono na čemu moramo još raditi dodatno je povećanje industrijske proizvodnje i izvoza, kao dva aspekta koja će omogućiti rast sukladno i našim projekcijama i planovima", rekao je Plenković. Osim osobne, porasla je i potrošnja države, i to za čak 2,8 posto. U prvom je tromjesečju nastavljen i rast investicija, već 11. kvartal zaredom. Tako su brutoinvesticije u fiksni kapital porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu kada su ojačale za 1,9 posto. "Sve su to dobre vijesti za hrvatsko gospodarstvo i na tom tragu ćemo i nastaviti. Nastavak investicija je jedan od putova i smjerova kojim svakako trebamo ići", smatra Plenković.

MARKO KRIŠTOF

POVEĆAN JE PROMET TRGOVINE NA MALO NA GODIŠNJOJ RAZINI

 

Premda Zavod za statistiku kao institucija obično ne daje odgovore na pitanja u formi intervjua, ravnatelj DZS, gospodin Marko Krištof ipak nam je izašao u susret i ekskluzivno za Magazin poslao nam odgvore.



O kakvoj se zapravo potrošnji radi, koja, vidimo prema statističkim podatcima, u Hrvatskoj raste rekordni 45. mjesec zaredom?
- Iako se uistinu radi o rekordno dugom razdoblju rasta, moramo napomenuti da se u ovom konkretnom slučaju ne radi o rastu osobne potrošnje, već o rastu prometa trgovine na malo na godišnjoj razini. Trgovina na malo obuhvaća registriranu prodaju robe stanovništvu za osobnu upotrebu ili za upotrebu u kućanstvu, pa se indeks prometa od trgovine na malo često koristi za aproksimaciju kretanja potrošnje kućanstava. Potrošnja kućanstava se naime računa i objavljuje u sklopu obračuna BDP-a (isključivo na tromjesečnoj i godišnjoj razini), a osim prometa trgovine na malo (koji čini većinu ukupne kategorije) u obračun ulazi promet ugostiteljstva i smještaja, procjena potrošnje na usluge stanovanja, kao i procjena potrošnje vlastitih proizvoda i drugih neprijavljenih proizvoda i usluga. Obzirom da potrošnja kućanstava čini gotovo 57% BDP-a, informacije o kretanju trgovine na malo vrlo su važan pokazatelj stanja gospodarstva. Trgovina na malo kontinuirano raste od listopada 2014., dok osobna potrošnja raste od prvog tromjesečja 2015.

PODBAČAJ U IZVOZU


Koliko je poslovnog optimizma u trgovini i uslugama, kao i pouzdanja i povjerenja potrošača?
- Sigurno je da optimizam i povjerenje potrošača imaju znatan utjecaj na poslovne i potrošačke odluke, no budući da mjerenja poslovnog optimizma i povjerenja potrošača nisu dio službene statistike RH ne možemo službeno komentirati konkretne rezultate (koje možete pronaći ovdje http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/index#p=1&instruments=STANDARD).
Anegdotalno, siguran sam da vrlo preciznu procjenu povjerenja potrošača intuitivno mogu dati frizeri, koji na svom dnevnom prometu i te kako osjete trenutnu razinu povjerenja potrošača. Ako se dnevne novine na naslovnici bave krizom, promet frizera će biti znatno manji. Naime, radi se o uslugama koje nam nisu nužne pa ih nesvjesno odgađamo ako razmišljamo o ekonomskim poteškoćama.
Porast hrvatskog gospodarstva u prvom kvartalu od 1,5 posto i nije baš nešto optimističan, ako uzmemo u obzir da je prosjek u Europskoj uniji iznosio 2,4 posto. Koji su razlozi usporavanja?
- Nešto sporiji rast u prvom tromjesečju uzrokovan je prvenstveno usporavanjem u sektoru industrije, koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju izvozila manje nego u istom razdoblju prošle godine.

S obzirom na evidentno konstantan porast potrošnje, znači li to u određdenoj mjeri da smo izašli iz krize ili se radi o privremenom trendu?
- Nažalost ne mogu vam odgovoriti na ovo pitanje jer statistika nikada ne komentira prognoze niti pruža predviđanja. Ono što mogu reći je da pokazatelji sugeriraju da je kriza iza nas. Kada vaši čitatelji pročitaju da potrošnja kontinuirano raste do 2015. sigurno se pitaju - kako je to moguće kad njihova plaća u međuvremenu nije porasla? Informacije o potrošnji potrebno je analizirati s razumijevanjem, jer one uključuju i dio turističke potrošnje, uključuju i potrošnju privatnih iznajmljivača, uključuju potrošnju uzrokovanu novim zapošljavanjem i rastom plaća, ali i onu koja je rezultat inozemni doznaka. Također treba napomenuti i da se radi o rastu potrošnje iz koje je uklonjen utjecaj rasta cijena (dakle govorimo o realnom, a ne nominalnom rastu).

USPOREDBE STOPA RASTA


Naveli ste u jednoj prigodi da postoji značajna razlika između realnih stopa rasta i sezonski prilagođenih podataka. Možete li to malo šire pojasniti?
- Budući da ekonomske pojave imaju različiti intenzitet tijekom godine, kako bi ih mogli međusobno uspoređivati moramo ih svesti na zajednički nazivnik - odnosno sezonski i kalendarski prilagoditi. Radi se o matematičkom postupku kojim se eliminira utjecaj većeg broja radnih dana u mjesecu ili utjecaj utjecajem sezonskih faktora (turistička sezona, Uskrs i sl.). Na taj način možemo uspoređivati stope rasta u odnosu na prethodno razdoblje, a ne samo u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. BDP je npr. cca 10% veći u trećem nego u četvrtom tromjesečju i kada bi uspoređivali neprilagođene podatke uvijek bi govorili da se dogodio pad u četvrtom tromjesečju - iako se radi o uobičajenom kretanju. Kad se originalni podatci sezonski prilagode, tj. kad se iz njih eliminiraju sezonski utjecaji, dobije se rezultat koji može biti značajno različit od neprilagođenih serija (onih koji sadrže sezonsku komponentu).

Jesu li realne prognoze Europske komisije prema kojima će rast hrvatskog BDP-a iznositi 2,8 posto?

- Ne mogu dati odgovor na ovo pitanje, statistika ne komentira prognoze, no ako je suditi prema prometu od trgovine na malo koji je u posljednjem mjesecu porastao, možemo očekivati nastavak rasta osobne potrošnje.(D.J.)

MILAN DESKAR-ŠKRBIĆ

MODEL RASTA JE STABILNIJI, ODRŽIVIJI I USMJEREN NA IZVOZ

 

Rekordni je 46. mjesec zaredom kako u RH potrošnja raste. O kakvoj je zapravo potrošnji riječ, koliko su to pozitivni trendovi i kakvo je stanje u hrvatskom gospodarstvu, BDP-u i prognozama rasta, pitali smo ekonomista Milana Deskara, doktoranda na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.



Kao ekonomski stručnjak, kako objašnjavate porast potrošnje u Hrvatskoj?
- Ako promatramo podatke o potrošnji kućanstava iz nacionalnih računa, može se zamijetiti da osobna potrošnja bilježi pozitivne realne međugodišnje stope rasta od drugog kvartala 2015. godine. Jedan od važnih faktora tog rasta svakako su porezne izmjene usmjerene na rasterećenje dohotka kućanstava koje je početkom 2015. proveo tadašnji ministar financija Lalovac. Porezne izmjene u mandatima ministra Marića (u obje vlade) nastavak su porezne filozofije ministra Lalovca i svakako su podržale pozitivne trendove u potrošnji. Realnom rastu osobne potrošnje pogodovale su i višegodišnja deflacija, a sada još uvijek relativno niska i stabilna inflacija, rast optimizma potrošača, postupni rast plaća, rasterećenje građana opterećenih kreditima u švicarskim francima te oporavak potrošačkog kreditiranja nakon višegodišnjeg trenda razduživanja kućanstava. Oprosti dugova u ovoj godini također bi mogli pozitivno djelovati na osobnu potrošnju. Većina analitičara očekuje da će se ti trendovi održati te da će domaća potražnja, koja prvenstveno uključuje osobnu potrošnju i investicije, biti glavni generator rasta u idućem razdoblju.

MJEŠOVITI SIGNALI


Hrvatsko je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo za 1,5 posto, dok je prosjek u EU-u iznosio 2,4 posto. Zbog čega takvo usporavanje, koji su razlozi?
- Vi ovdje govorite o sezonski prilagođenim podatcima, što je ispravno, i to treba isticati. Struktura bruto domaćeg proizvoda upućuje da je u prvom kvartalu domaća potražnja zadržala svoj pozitivan doprinos u ukupnoj stopi rasta, pri čemu su i osobna potrošnja i investicije zabilježile umjereno ubrzanje stope rasta. S druge strane, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan zbog pada izvoza te jačih pritisaka na uvoz koji dolaze od veće potražnje i za potrošačkim i za kapitalnim dobrima zbog rasta potrošnje i investicija. Pad izvoza može se tumačiti i nekim jednokratnim efektima, visokom bazom, ali i činjenicom da se učinak snažnije integracije na tržište EU-a ne može vječno odražavati u brojkama. Sa strane uvoza važno je podsjetiti da je Hrvatska izrazito uvozno orijentirana zemlja jer i potrošnja i investicije i izvoz imaju vrlo visoku uvoznu komponentu. Visoka uvozna ovisnost izvoza dodatno slabi doprinos neto inozemne potražnje.
Međutim, pozitivno je što je općenito postrecesijski model rasta u Hrvatskoj stabilniji i održiviji te je više usmjeren na izvoz. Izvor rasta osobne potrošnje i investicija nije više snažna kreditna ekspanzija koju bi HNB trebao ograničavati uvođenjem restrikcija na rast kredita, kao što je to morao raditi prije krize. Također, veliki broj poduzeća prošao je kroz bolno restrukturiranje, veliki broj poduzetnika i građana izvukao je pouke, fondovi EU-a su također katalizator kvalitetnijih investicija, a i država je značajno fiskalno odgovornija u odnosu prema prijašnjem razdoblju.
Europska komisija očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto. Je li to realno?
- Kratkoročni indikatori za sada daju mješovite signale. Industrijska proizvodnja je u drugom kvartalu u dva mjeseca bilježila negativne stope rasta, a prosjek kvartala je na relativno skromnih 2 % na godišnjoj razini, trgovina na malo pokazala je solidan rast u travnju i svibnju te skromniji rast u lipnju, izvoz se prosječno u travnju i svibnju povećao za 10 %, a uvoz za 4 % na godišnjoj razini, broj izdanih građevinskih dozvola je u travnju i svibnju bio manji u odnosu prema prošloj godini, dok je obujam građevinskih radova nešto veći. Ako se tome dodaju podatci o manjem broju dolazaka gostiju (o potrošnji po gostu ima manje informacija), onda je jasno da ekonomska slika nije baš potpuno jasna. S druge strane, ekonomski sentiment je i dalje u rastu, a s obzirom na to da se investicije realiziraju s relativnom odgodom, tek ćemo vidjeti koliko će ih se još realizirati tijekom godine. Moramo pričekati podatke o BDP-u za drugi kvartal krajem mjeseca pa će biti lakše diskutirati.

REGRESIVNOST PDV-a


Vaše mišljenje o poreznim reformama koje Vlada RH provodi ili ih kani provesti? Je li to sve "kozmetika" ili su nužna veća, bolja i efikasnija porezna rasterećenja?

- Podržavam sve napore usmjerene na smanjenje poreznog i parafiskalnog opterećenja građana i poduzeća jer prema velikom broju indikatora Hrvatska pripada u skupinu zemalja s pretjeranim poreznim opterećenjem za svoj stupanj ekonomske razvijenosti. Međutim, nisam zagovornik smanjenja opće stope PDV-a ni primjene diferenciranih stopa. Potrošno orijentiran porezni sustav omogućava izdašnost i efikasnost naplate poreza, a pitanje pravednosti treba rješavati socijalnom politikom. Također, temeljni izvor progresivnosti poreza na dohodak je osobni odbitak pa sam osobno bio skloniji daljnjem povećanju osobnog odbitka nego smanjenju PDV-a na određene kategorije proizvoda, što dodatno komplicira ionako već kompliciran sustav. Regresivnost PDV-a, koju ističu ministar i premijer, velikim se dijelom može riješiti višim osobnim odbitkom. No, razumijem logiku povećanja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, ali me brine što se ne vide odlučni koraci u smjeru racionalizacije na rashodnoj strani. (D. J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana