Magazin
TEMA TJEDNA POTROŠNJA I POSLOVNI OPTIMIZAM (II.)

Priča iz Hrvatske: Oporavak, rast..., ali i zaostajanje
Objavljeno 18. kolovoza, 2018.
ZDESLAV ŠANTIĆ - Ekonomski analitičar, Splitska banka, OTP Group

Šest dugih godina recesije u domaćem gospodarstvu dobrano je smanjilo očekivanja šire javnosti o budućim gospodarskim trendovima. Stoga, ne iznenađuje visoki optimizam u društvu koji se pojavio s oporavkom gospodarske aktivnosti od sredine 2014. godine. Tako u posljednje vrijeme vidimo da je rast BDP-a popraćen i vraćanjem drugih pozitivnih trendova, koji su naglo prekinuti tijekom 2008. i 2009. godine, poput visokog optimizma potrošača te rasta potrošačkog kreditiranja, snažnog smanjenja nezaposlenosti, rasta cijena nekretnina te rastućih prihoda državnog proračuna uz smanjenje poreznog opterećenja.


Takvom optimizmu pogodovalo je i izuzetno povoljno međunarodno okruženje, odnosno snažan rast globalnog gospodarstva i trgovine uz rekordno niske kamatne stope. U takvim uvjetima brzo se zaboravljaju krizna iskustva, ali i činjenica da u gospodarstvu postoje i negativni ciklusi, koji po ekonomskoj teoriji nastupaju otprilike svakih desetak godina. No, promatrajući posljednje trendove, možemo zaključiti da je nakon rasta od 2,4 % u 2015. gospodarstvo Hrvatske zabilježilo vrhunac u 2016., kada je gospodarska aktivnost realno povećana za 3,5 %. Prošle godine dinamika rasta usporena je na 2,8 %, uz pomalo razočaravajuće posljednje tromjesečje uz rast od samo 2,2 %. Ipak, na samom početku 2018. godine bilježimo ponovno ubrzavanje rasta na 2,5 %.

BRŽI RAST UVOZA OD IZVOZA

Na prvi pogled navedeni podatci ne ukazuju na razloge za zabrinutost, pogotovo uzimajući u obzir i dalje pozitivne trendove uz dinamiziranje gospodarske aktivnosti u prva tri mjeseca ove godine. Međutim, za procjenu trendova puno je ispravnije koristi sezonski prilagođene podatke, koji isključuju utjecaje sezonskog karaktera ili promjene broja radnih dana. Takvi podatci ukazuju da je rast hrvatskog gospodarstva u prva tri mjeseca iznosio osjetno nižih 1,5 %, a razlika u dinamici rasta je u jednokratnim utjecajima ranijeg termina uskrsnih praznika te seljenja dijela kupovanja motornih vozila s kraja 2017. na početak 2018. Također, navedeni rezultati potvrdili su daljnje zaostajanje Hrvatske za ostalim novim članicama EU-a te kaskanje u procesu dostizanja prosječnog standarda zemalja EU-a. Tako je na primjer Rumunjska lani ostvarila rast od čak 6,9 % te na taj način najvjerojatnije prestigla Hrvatsku po stupnju gospodarskog razvoja (mjeren kao BDP po stanovniku prilagođen za kupovnu moć), čime je naše gospodarstvo, nakon Bugarske, postalo najslabije razvijeno EU gospodarstvo. Moramo se složiti da je takvo nešto sve do nedavno bilo teško zamislivo. Naime, Rumunjska je 2005. godine bila na tek 35 % razvijenosti prosjeka EU-a, a Hrvatska na 55%. "Kaskanje" gospodarstva vidljivo je i u usporedbi s drugim zemljama "nove Europe", pa je tako Poljska bila na 50 % prosječne razvijenosti EU-a, a do 2016. zabilježila je skok na 68 %. Istovremeno, Hrvatska je ostvarila rast s 55 % na tek 60 % u 2016.
Nažalost, dinamika rasta nije jedina zabrinjavajuća stvar u našem slučaju. Potrebno je obratiti pozornost na samu "kvalitetu", odnosno održivost, gospodarskog rasta. Iako su recesijske godine protekle uz mantru kako je Hrvatskoj potreban novi model gospodarskog rasta, koji će se bazirati na rastu investicija i konkurentnosti odnosno izvoza, ponovno dominantan utjecaj na ukupna gospodarska kretanja dolazi od potrošnje kućanstava. Istovremeno, investicije nastavljaju imati pozitivan doprinos, no ipak razočaravajućom dinamikom. Također, promatrajući rast kapitalnih investicija po tromjesečjima, možemo zaključiti da je većina njih realizirana u turističkom sektoru uz ponovni izostanak značajnijih ulaganja u modernizaciju i povećanje efikasnosti u prerađivačkom sektoru. Samim tim, ne iznenađuje i činjenica da u 2016. i 2017. godini ponovno imamo brži rast uvoza roba i usluga od izvoza, odnosno potvrdila su se očekivanja da će se pozitivni efekti ulaska u EU na rast robnog izvoza brzo istopiti ako ne budu implementirane potrebne reforme.
TMURNA PERSPEKTIVA

Uzimajući u obzir da je posljednjih godina osobna potrošnja u velikoj mjeri bila potaknuta i rasterećenjem oporezivanja dohotka (2015. i 2017.), padom opće razine cijena (2014. - 2017.) uz niske cijene energenata, snažnim padom kamatnih stopa na kredite te dugoročno (ne)održivog rasta u turizmu, za pretpostaviti je da će se glavni generator rasta u nadolazećim godinama "ispuhati". Nadalje, u predstojećem razdoblju realno je očekivati i pogoršanje međunarodnog okruženja. S jedne strane, populistički i protekcionistički potezi, poput uvođenja carina i barijera slobodnoj trgovini, potencijalno mogu znatno usporiti globalni rast, a već vidimo i povećani pesimizam u najrazvijenijim gospodarstvima svijeta. S druge strane, inflatorni pritisci na globalnoj razini su ojačali, a samim time i izgledi za restriktivniju monetarnu politiku u svijetu. Nakon što u SAD-u još od kraja 2015. imamo povećanje ključne kamatne stope, i u eurozoni bismo do kraja ove godine mogli zabilježiti postupno povlačenje dijela monetarnih stimulansa uz rast referentnih kamatnih stopa sredinom 2019. Navedena kretanja u eurozoni će s određenim vremenskim odmakom dovesti i do nešto težeg i skupljeg zaduživanja na domaćem financijskom tržištu. No, možda i najznačajniji rizik za domaći rast dolazi od nedostatne ponude radne snage zbog koje već sada vidimo i odustajanje od pojedinih investicija, i to na razini malog poduzetništva i obrta te nepovoljnog utjecaja na konkurentnost zbog snažnog rasta troškova rada.

Prognoze za ovu godinu ukazuju na daljnje usporavanje rasta na razine ispod 2,5 %, a slične trendove očekujemo i iduće godine. Iako bi nova runda poreznog rasterećenja, koja je najavljena za početak 2019., mogla blago ubrzati rast, dugoročna perspektiva rasta ostaje poprilično tmurna. Bez značajnijeg zaokreta u gospodarskoj politici, Hrvatska će ostati na začelju skupine EU zemalja po najvažnijim gospodarskim pokazateljima. Također, bez bržeg i održivijeg gospodarskog rasta teško da ćemo dobiti i potporu inozemnih partnera za ulazak u eurozonu, dok će u društvu vjerojatno ojačati euroskepticizam i populizam. U konačnici, bez bržeg rasta i razvoja ne trebamo se nadati ni ublažavanju danas ključnog problema, a to je iseljavanje mladih, dok će se preostali "malobrojni" građani sa sjetom prisjećati vremena kada je Hrvatska bila razvijenija od Češke, Poljske, Slovačke, Rumunjske...
Zdeslav Šantić

TOMISLAVA RAVLIĆ

OČEKUJEMO NASTAVAK POZITIVNIH KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA

 

Prema objavljenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u lipnju ove godine bio 1,8 % veći u odnosu prema lipnju 2017. godine. Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine te promet u trgovini na malo raste već 46 mjeseci zaredom - pojašnjava Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK).


- U prvih šest mjeseci 2018. godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,9 % u odnosu prema istom razdoblju lani.
Makroekonomisti HGK-a procjenjuju da će promet u trgovini dosegnuti promet iz 2008. godine u prvoj polovini 2019. godine, a na razini EU-a ta razina dosegnuta je 2016. godine.
- Što se tiče velikih sportskih natjecanja, a poglavito europskih i svjetskih prvenstava u nogometu, oni umnogome donose značajan impuls za gospodarstvo kroz povećanu potrošnju. Raspoloženje potrošača je tijekom takvih natjecanja sve samo ne ravnodušno, bilo da je riječ o ushitu zbog pobjede ili tuzi zbog poraza, pa je takav emotivni impuls jedan od preduvjeta koji primjenjuju proizvođači i trgovci u nastojanju da odgovore na želje potrošača.
Kako bi bili što konkurentniji i odgovorili na potrebe potrošača/navijača, trgovci primjenjuju razne akcije, popuste i ostale posebne oblike prodaje, koji su im zakonski na raspolaganju, kako bi snizili svoje proizvode i time dodatno doprinijeli dobroj sportskoj atmosferi. Podaci o fiskalizaciji, ukazuju da je potrošnja povećana u trgovini osobito na dan pred utakmicu u prosjeku bila između 10 i 15 %. U ugostiteljstvu je primjerice na dan održavanja utakmice promet u prosjeku rastao prosječno oko 10 % i više. Uspoređujući razdoblje između 15. lipnja prošle godine i 15. srpnja prošle godine u odnosu prema istom razdoblju ove godine, kad je održano svjetsko nogometno prvenstvo, promet u trgovini na malo, sukladno podatcima iz sustava fiskalizacije, rastao je za oko 5 % (4,56 %). Odnosno, iznos ukupno fiskaliziranih računa u razdoblju 15. 6. - 15. 7. 2018. bio je 9.277.224.291,92 kune.
- Na pozitivan su trend potrošačkog optimizma i realnoga prometa u trgovini na malo u posljednjim godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.
Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje (čini gotovo 60 % BDP-a), koja od drugog kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a.
- Uz očekivani nastavak trenda rasta netoplaća, kao i pozitivna kretanja s tržišta rada i poboljšanja pouzdanja potrošača, ali i dobre turističke sezone, očekujemo da će i ove godine realan promet u trgovini na malo imati povoljnija kretanja, odnosno da će rast prometa na razini cijele ove godine okvirno iznositi 4 % - zaključuje Tomislava Ravlić.
Tomislava Ravlić

ELIZABETA SABOLEK RESANOVIĆ

INVESTICIJE SU KOLEBLJIVA KOMPONENTA

 

Prema podatcima HNB-a za drugo ovogodišnje tromjesečje, optimizam kućanstava se u razdoblju od travnja do lipnja ove godine poboljšao nakon znatnog pogoršanja u ožujku. Pri čemu se indeks pouzdanja i dalje nalazi na visokim razinama. Takvim su kretanjima najviše pridonijela pozitivna očekivanja glede ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj za 12 mjeseci u usporedbi sa stanjem danas, kao i očekivanja o kretanju nezaposlenosti - kaže Elizabeta Sabolek Resanović,


ekonomska analitičarka, Raiffeisenbank Hrvatska, te dodaje:
- Kada se promatra poslovni optimizam, očekivanja su se, u usporedbi s prvim tromjesečjem ove godine, znatno poboljšala u građevinarstvu, gdje se bilježi kontinuirani rast optimizma još od početka 2014. Osim toga, očekivanja poslovnih subjekata su se poboljšala i u trgovini, dok je u industriji zabilježeno pogoršanje. U djelatnostima usluga očekivanja su na tromjesečnoj razini stagnirala, iako je u lipnju došlo do vidljivog pada optimizma.
- Osobna potrošnja, s udjelom od oko 60 %, najznačajnija je sastavnica BDP-a.
Rast na krilima potrošnje obilježio je prvu polovinu 2018., a poticaji rastu potro­šačkog optimizma dolaze od poboljšanja na tržištu rada te povoljnih rezultata i očekivanja od središnje turističke sezone. S druge strane, značajno je usporio rast izvoza roba što se ogleda i u relativno nepovoljnim pokazateljima u industrijskoj proizvodnji koja je u prvoj polovini godine zabilježila skromnu godišnju stopu rasta od 0,4 %. Ohrabruje oporavak investicija koje su u 2018. očekivano ostvarile nešto povoljnije stope rasta. Posve je izgledno da smo rast predvođen izvozom zamijenili rastom oslonjenim na domaću potražnju samo bez (značajnijeg) rasta zaduživanja.
INVESTICIJE I IZVOZ

- Što se turizma tiče, uz velika ulaga­nja, sezonalnost hrvatskog turizma se smanjuje, a kvaliteta ponude povećava. To zbog strukture samih kapaciteta (polovina svih kapaciteta odnosi se na privatni smještaj – apartmane i sobe) i pozitivnih promjena na tržištu rada povećava raspoloživi dohodak kućanstava i na taj način pridonosi solidnim stopama rasta osobne potrošnje. Međutim, visoka ovi­snost i oslonjenost na turizam uz sve pozitivne učinke otvara pitanje održivosti i visokih negativnih rizika u slučaju nastupa nenadanih i/ili negativnih geopolitičkih događanja.
- Nadalje, očekivanja o nastavku pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo podržana su pozitivnim pokazateljima s tržišta rada, odnosno rastom zaposlenosti (uz pad nezaposlenosti) te rastom nominalnih i realnih plaća. Navedeno ukazuje kako će glavni nositelj gospodarskog rasta i u idućim tromjesečjima ostati osobna potrošnja. U prilog navedenim kretanjima idu i očekivanja (ali i preliminarni podatci za srpanj) o još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni, ali i posljednji podatci koji ukazuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti (iz podataka na temelju transakcija).
- Kao što smo već naveli, rast predvođen izvozom zamijenili smo rastom oslonjenim na domaću potražnju. Naime, unatoč nastavku rasta glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske prvi put nakon 2013. robni izvoz zabilježio je godišnju realnu stopu pada. Stoga i u uvjetima solidne inozemne potražnje, niska konkurentnost i visoka uvozna ovisnost naposljetku imaju negativan netoučinak na bruto domaći proizvod.
Jačanje investicijske aktivnosti uz nastavak snažnog rasta izvoza usluga (primarno turizma) za posljedicu će imati i jačanje robnog uvoza zbog već poznate visoke ovisnosti o uvozu. S druge strane, rast raspoloživog dohotka i potreba za specifičnim uslugama utjecat će na nastavak snažnog rasta uvoza usluga. Poslje­dično, unatoč još jednoj rekordnoj turističkoj sezoni te blagom opravku robnog izvoza (koji očekujemo u nastavku godine), doprinos rastu BDP-a od strane neto inozemne potražnje bit će negativan.
ULAZAK U EUROZONU

- Naše procjene rasta gospodarstva nešto su skromnije od procjene Europske komisije (koja očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto), a temeljimo ih na usporavanju gospodarske aktivnosti te potencijalnom izostanku strukturnih promjena, osobito na rashodnoj strani proračuna. Faza uzlaznog ciklusa poslovne aktivnosti, kao i ostvarivanje stope rasta veće od potencijalne ne mogu trajati unedogled. Štoviše, u osnovnom scenariju započe­to usporavanje gospodarstva pred kraj prošle godine nastavljeno je i tijekom 2018. Iako je projicirani realni rast od 2,3 % više izložen pozitivnim rizicima, on upozorava na ograničene potencijale koji proizlaze iz duboko ukorijenjenih slabosti i sporih promjena, osobito u područjima javnih sustava.
Iako, osnovna projekcija ostaje izložena pozitivnim rizicima, osobito ako Hrvatska zabilježi još jednu iznadočekivano uspješnu turističku sezonu što bi utjecalo na snažniji rast izvoza usluga te snažniju osobnu potrošnju od prvotnih očekivanja. itnan odmak od naših prognoza pritom je zasigurno obuzdan jačim uvozom koji će u takvom scenariju umanjivati pozitivne učinke izvoza usluga i potrošnje. S druge strane, investicije, osobito javne, ostaju kolebljiva i teško predvidiva komponenta ovisna o sposobnosti, odnosno uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova.
Stoga, da ne bismo i dalje stagnirali i komparativno zaostajali te da bi rast bio snaž­niji i održiviji, potrebno je konačno poslušati prijedloge Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju. Možda poticaj za to dođe iz novog strateškog cilja Hrvatske, odnosno od namjere ulaska u europodručje budući da je za na­vedeno bitna dugoročna održivost politika, institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija, zaključuje Sabolek Resanović.
Elizabeta Sabolek Resanović
Možda ste propustili...

TEHERANSKI GORDIJSKI ČVOR (II.)

Muffini za naftu

TEMA TJEDNA: EKSPERIMENTALNA FAZA KURIKULARNE REFORME (II.)

Martina Horvat: Reforma se ne može dogoditi preko noći