Ne stišava se bura nezadovoljstva nakon što je u nedjelju u Zaprešiću na ulici preminuo 22-godišnji Matteo Ružić, mladić kojem hitna medicinska pomoć nije pravodobno pružena. Mirni prosvjed, bacanje jaja na vrata Ministarstva zdravstva, a, prema najnovijem, i poziv za smjenu ministra zdravstva Milana Kujundžića samo su, čini se, mali dio ukupnog nezadovoljstva.

Međutim, prema svemu sudeći, nema mjesta brizi kad je u pitanju Osječko-baranjska županija. Naime, kako je rekla Silvana Sabo, voditeljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije, imaju tzv. nadstandard čak i u timovima sanitetskog prijevoza.
- Imamo defibrilatore čak i u sanitetskom prijevozu, a što nije obveza ni prema minimalnim tehničkim uvjetima. U sanitetskom prijevozu postoje i automatski masažeri srca, i to u svim timovima, što je daleko iznadprosječan standard u odnosu prema propisanim uvjetima. Isto je u svim vozilima kojima raspolažemo, a to je 20 vozila za hitan prijevoz i 38 sanitetskih vozila. Kad je u pitanju brzina dolaska na intervenciju, u prvom stupnju hitnosti nama je brzina oko devet i pol minuta, što je isto u okviru standarda – ispričala je Sabo, dodavši da to prosječno vrijeme bilježe na području cijele Osječko-baranjske županije. Dakako, u slučaju vožnje od središta do krajnje točke vrijeme dolaska nešto je duže. Konkretno, iz Osijeka u Erdut vozilo Hitne pomoći stići će za 15 minuta, no što su relacije kraće, i vrijeme je kraće od prosječnog.
- Baš danas (četvrtak, nap. a.) bio je sudar bicikla i tramvaja u Osijeku i za pet minuta došli smo do Mačkamame. Srećom, nismo nikada imali slučaj poput onoga u Zaprešiću, no u principu to se može svakome dogoditi, bez obzira na broj raspoloživih timova. Ako se dogodi veća prometna nesreća, nama sva tri tima Hitne pomoći mogu biti na intervenciji. Tek kada završi, primjerice, rješavanje srčanog zastoja, prvi će tim izići na drugu intervenciju. Jesmo dobro pokriveni na području Osijeka, no nikada ne možemo znati može li nam se dogoditi zaprešićki slučaj – kaže Sabo, dodajući da, primjerice, u situaciji deset iznenadnih srčanih zastoja ima samo četiri ekipe na raspolaganju.

Prestrašno je to što se dogodilo, smatra Sabo, dodajući da, srećom, za sada na području Osječko-baranjske županije nema nikakvih teškoća, no također je činjenica da, ističe Sabo, Baranja "gori" kada je u pitanju dostupnost pa je nužno povećanje broja timova za taj dio istoka Hrvatske. Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije već godinama piše Ministarstvu zdravstva, a i vlasnik, Osječko-baranjska županija, inicirao je povećanje broja timova za Baranju, no problem još uvijek nije riješen.
- Baranja ima oko 40 tisuća stanovnika, no prostorno je vrlo nezgodna, odnosno rubne su točke dostupnosti udaljene i stvaraju probleme. Tražili smo ugovor za još jedan tim, no kad je došlo do promjene mreže, ni jedan tim za Baranju nism odobili. Katkad povučemo osječki tim u Dardu, pa je pokrivenost bolja, no to je doslovce samo premosnica, ništa više – priča Sabo, naglašavajući dodatni problem - starost stanovništva u Baranji, zbog čega je nedavno Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije organizirao osposobljavanje laika za pružanje prve pomoći, odnosno za rad s defibrilatorom. Nakon završenog tečaja obavljena je i prva reanimacija, u Karancu. Podsjetimo, prošle je godine Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije pokrenuo projekt "Vatrogasci - prvi pomagači u zbrinjavanju pacijenata s iznenadnim srčanim zastojem", nakon čega su se za pomoć osposobili brojni vatrogasci, ali i laici s područja Baranje. Stvorena je mreža za osposobljavanje, i to na podjednakoj udaljenosti od pojedinih društava, konkretno njih devet – u Grabovcu, Jagodnjaku, Karancu, Dardi, Kneževim Vinogradima, Petlovcu, Bilju, Batini i Popovcu. Svi koji su prošli edukaciju imaju certifikat za osnovne mjere održavanja života. Takav oblik pomoći, u nedostatku dovoljnog broja timova na području Baranje, dodaje Sabo, puno znači.
Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije dobro je ekipiran i opremljen i iznimno smo zadovoljni svime što mjerodavni oko tog pitanja čine, rekao nam je ravnatelj toga zavoda Mato Matić, objasnivši kako su, kada je on preuzeo dužnost ravnatelja, imali samo četiri vozila, a danas ih imaju 14 sa svom potrebnom opremom. "Imamo dva tima u Vinkovcima te timove u Vukovaru, Iloku, Županji, Otoku i Drenovcima. Odlično smo surađivali i s bivšim, kao i sa sadašnjim, resornim ministrom, također imamo odličnu suradnju s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu i Vukovarsko-srijemskom županijom. Vlastitim smo sredstvima poslali na specijalizaciju liječnika hitne medicine, koji će specijalizaciju dovršiti na proljeće i bitno nam ojačati kadar. Osim toga, redovito i u kontinuitetu educiramo sve zaposlenike, jer to smatramo svojom dužnosti“, naveo je Matić, dodavši kako imaju edukacijski centar, ali ne i nacionalnog instruktora, pa surađuju s onima iz susjednih županija. Prema njegovim je riječima hitno medicinsko osoblje više puta i u teškim i zahtjevnim situacijama demonstriralo svoju stručnost i sposobnost, pa su, između ostaloga, uspješno djelovali i u vrijeme poplava i migrantske krize, kada su svoj posao odradili na visokoj razini. "Hrvatski zavod za hitnu medicinu napravio je sve protokole i postupnike, a na području naše županije mreža je doista dobra, čemu je pridonijela reforma službe. I župan Božo Galić pokazao je kako je osjetljiv na sve naše potrebe, ali i generalno na pitanja vezana uz zdravstvo, pa Županija u iznosu od 600 tisuća kuna financira rad jednoga tima u Iloku“, naglasio je ravnatelj. Objasnio je kako u njihovu poslu može doći do nepredviđenih situacija, no sve nastoje držati pod kontrolom i građanima osigurati medicinsku pomoć onda kada im je nužna. "Doista mogu izraziti zadovoljstvo svime što je proteklih godina učinjeno. Puno je investirano, trenutačno gradimo i zgradu u Vinkovcima i sve funkcionira na visokoj razini", naglasio je Matić.

U Virovitičko-podravskoj županiji radi velik broj timova hitne pomoći i svaki tim ima svoga liječnika, što je iznimno važno. Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu VPŽ-a Lahorka Weiss naglašava kako Zavod daje sve od sebe za maksimalne uvjete hitne medicine, ali i da ima veliku pomoć jedinica lokalne samouprave. "Gledajući Virovitičko-podravsku županiju, trenutno u gradu Virovitici i gradu Slatini radi 10 timova Hitne pomoći, 5 ih je u Pitomači i Orahovici i svaki tim ima svog liječnika. Imamo ukupno 16 ugovornih liječnika, 9 ih je zaposleno, a ostali rade kao vanjski suradnici i svaki naš tim ima svoga liječnika, što je iznimno važno. Jako veliku pomoć imamo od naših jedinica lokalne samouprave, počevši od Virovitičko-podravske županije do svih gradova i općina koji sufinanciraju nadstandard. To nam znatno olakšava posao, puno je lakše raditi, možemo investirati u nužnu medicinsku opremu, vozila i tome slično kako bi pacijenti imali sve moguće zdravstvene uvjete", rekla je Lahorka Weiss.