Rasvjeta, poput rasporeda prostorija u stanu, odabira pravog namještaja i boje zidova, može znatno utjecati na sam izgled stana kao i na to hoće li se ukućani ugodno osjećati u svom domu. Naime, poznato je da svjetlo znatno utječe na psihičko, fizičko i fiziološko zdravlje ljudi, ali i na njihovu učinkovitost i radnu koncentraciju. Najbolja rasvjeta upravo je ona koja prati prirodni bioritam i koju je moguće prilagođavati vremenskim uvjetima i specifičnim potrebama pojedinaca koji borave u određenom prostoru.

Temeljna rasvjeta većine životnih prostora prirodno je svjetlo, čija kvaliteta uvelike ovisi o mjestu na kojemu se nalaze prozori. Tako najmanje svjetla dolazi u prostore koji se nalaze na sjeveru, a svjetlo u njima je hladno i oštro jer sunčeve zrake ne padaju izravno u prostor. U takve se prostorije često smještaju kupaonice, smočnice i sve ostale prostorije u kojima se ne boravi puno. Za razliku od takvih prostorija, one okrenute istoku iznimno su osvijetljene ujutro, a zatim slijede dugačke sjene te vrlo rano zapadanje sunčevih zraka. Da bi se dobila veća količina upotrebljivog svjetla, takve je prostorije potrebno opremiti umjetnim izvorima svjetlosti, a nerijetko se upravo u njih smještaju kuhinje. Svjetla ne manjka u interijeru okrenutom jugu jer takav prostor posjeduje toplo svjetlo tijekom cijelog dana, premda se intenzitet mijenja kroz dan, ali i kroz godinu. Popodnevna svjetlost obično je toliko jaka da smanjuje volumen predmeta u prostoru pa se takvi osunčani prostori odlikuju dodatnom prostranošću. To je jedan od razloga zbog kojega je takve prostore najbolje namijeniti onim prostorijima u kojima ukućani provode najveći dio svog vremena. Prostori na zapadu najveću količinu svjetlosti dobivaju u najtoplijem dijelu dana pa zbog toga većina predmeta u interijeru ima vrlo jak odbljesak zbog kojeg je takve prostore potrebno zasjeniti. No u predvečerje u ovakvim prostorijima nastaje pravi romantični ugođaj jer su tada obasjane vrlo ugodnim i mekim svjetlom koje stvara dugačke sjene.


No, bez obzira na kojoj se strani svijeta nalazi neka prostorija, mogući nedostaci prirodnog svjetla uvijek se mogu kompenzirati električnom strujom i raznim oblicima žarulja i svjetiljki koje na vrlo specifične načine mogu utjecati na izgled doma. Primjerice, popularne halogenke mogu se instalirati na stropu i na podu, a najčešće se postavljaju u pravilnim razmacima tako da njihova svjetlost ravnomjerno pada po zidovima. Takvim osvjetljenjem povećava se volumen prostorije, a izbjegava se oštra i blješteća svjetlost. Svjetlost usmjerena u strop, zid ili pod, odnosno neizravna svjetlost, svojom mekoćom daje prostoru toplinu i poseban ugođaj. Izvor svjetlosti pritom su najčešće raznovrsne lampe kod kojih i boja njihovog sjenila bitno utječe na svjetlost koju isijavaju, a time i na sam ugođaj prostorije. Također, bijele ili svijetlo obojene prostorije pojačat će učinak takve svjetlosti za razliku od zidova koji se sjaje i koji će tako osvijetljeni poprimiti preblještav odsjaj. U sobama s uređajima, poput računala i televizora, takav izvor svjetlosti praktički je obavezan jer se na taj način čuva vid. Ujedno, umjetnom rasvjetom moguće je neke dijelove namještaja ili predmete u stanu učiniti dodatno uočljivijim - niše u kojima su smješteni umjetnički predmeti, umjetničke slike na zidovima ili anitkni namještaj u stanu naglasit će se posebnim izvorom svjetlosti usmjerenim na određeni predmet.
Nije teško zaključiti da bilo da je riječ o prirodnoj ili umjetnoj rasvjeti interijera, o njoj valja razmišljati već prilikom izgradnje ili renoviranja doma. Onim ambicioznijima preporuča se obilazak budućeg doma s papirom i olovkom u ruci pri čemu valja dobro razmisliti (i onda to isto i zapisati) o namjeni pojedine prostorije, o osobama koje će u njima najviše boraviti i njihovim potrebama, kao i o dijelu dana u kojem će se najviše boraviti u određenom prostoru.