TRNAVA - Jedinstvena prilika za sve one s područja općine Trnava, koji novu priliku, (radnu) bolju budućnost vide u prekvalifikaciji i to besplatnoj, u svojoj sredini - za zavarivača, njegovatelja, PC operatera i učenje engleskog.
Općina Trnava, naime, javila se, uz još 39 jedinica lokalne samouprave, udruga, LAG-ova i dr. na Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina” Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb. Programom “Znanjem u lakšu budućnost” Trnavi je odobren maksimalni iznos prihvatljivih troškova od 1,420.000 kuna. Svim tim programima u konačnici je olakšavanje zapošljavanja, a time, korak dalje, i demografsko snaženje tih sredina. Ono je potrebno i Općini Trava koja u svojih šest naselja danas broji oko 1500 stanovnika, s visokom stopom nezaposlenosti s jedne i iseljavanja s druge strane pa taj vinorodni kraj i ove godine, kaže načelnica Irena Mikić Brezina, muku muči kako odraditi berbu u vinogradima.
- Prva odluka iz tog programa odnosi se upravo na zahtjev Općine Trnava za prekvalifikacijom svojih marginaliziranih skupina. Općina je sama odabrala zanimanja za prekvalifikaciju, ocijenivši da bi upravo ona mogla biti prilika za lakše uključivanje nezaposlenih s tog područja u svijet rada, balansiravši da izbor padne na zanimanja tražena i među muškarcima i ženama. Prekvalifikacija će teći u prostorijama Općine, posrednik za provedbu programa je HZZ, a provodi se kroz Europske strukturne i investicijske fondove - kaže Mikić Brezina. Odluku o financiranju za tih 40 projekata potpisala je ministrica Nada Murganić; nakon provedenog natječaja i odabira projekata donijela je drugu Odluku o financiranju u vrijednosti 44,3 milijuna kuna, a od ukupnog iznosa programa dodjele bespovratnih sredstava u iznosu od 99,9 mil. kn. Uz ovu mjeru iz resora Ministarstva za demografiju, primjerice, startaju i mjere iz sfera Ruralnog razvoja kojima se želi podići standard života u ruralnim sredinama i ostanak ruralnog stanovništva na selu. Krajnji cilj – zapošljavanje, ostanak, zaustavljanje iseljavanja kao gole nužde u potrazi za poslom, demografski impuls. U trnavačkoj općini dva sela prednjače iseljavanjem, Dragotin i Lapovci.
– Dragotin je bez većih poljoprivrednih površina što i najveće zaljubljenike u poljoprivredu priječi da se njome intenzivno bave. Nema mnogo zemlje, a pogotovo ne državne. Presitne su to parcele za ozbiljniju poljoprivredu i mehanizaciju - kaže rođeni Dragotinjanin Stjepan Bikić. Dodaje da Dragotin danas plaća ceh iseljavanju i jer je “godinama bio slijepo crijevo – još do prije desetak godina bez ceste”.
Demografi ocjenjuju kako ovakve i slične mjere mogu polučiti rezultate, ali samo, ističe demograf Dražen Živić, u sinergiji više njih iz više domena.
– Možda je ovo znak da treba prestati razmišljati samo o kategorijama “vatrogasnih” pomoći poput jednokratnih isplata za novorođenčad, dječjeg doplatka i slično. I one su korisne, no treba im nadogradnja poput ovakvih i niza drugih mjera. Ostvarite li sinergiju svih njih iz više domena života i rada, ako se na prvi pogled i ne čine demografski važne, mogu pomoći. Nitko nema čarobni štapić, no bitno je ponuditi ljudima nešto konkretno. I pri radnoj skupini ministarstva razmišljali smo o nekim stvarima i učincima, a to može biti, uvažavajući i specifičnosti pojedine sredine i mogućnost prekvalifikacije do bržeg, lakšeg posla u njoj - ocjenjuje Živić.

No, dodaje, bilo bi utopijski očekivati da možemo na brzinu preokrenuti demografske trendove u pozitivu, čak i srednjoročno gledajući. Realno je, dodaje, aktualne trendove učiniti manje negativnima.