GORNJI MIHOLJAC - Franjo Kordi u slatinskom prigradskom naselju Gornjem Miholjcu godinama se već priprema za obavljanje izletničko-turističke djelatnosti.


Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, koje sada vodi sin Siniša, muku muči s različitim nedaćama, od administrativnih do elementarnih nepogoda, ali nakon mnogo znoja, ulaganja i tvrdoglave upornosti, njegov san počinje se ostvarivati. Na velikom imanju obitelji Kordi niče eko-etno izletište popularno nazvano "Slavonska kuća", s uređenim prostorijama za noćenje posjetitelja, s ribnjacima, stadom jelena lopatara i brojnim turističkim zanimljivostima. Istina, otvorenje je najavljeno za kraj srpnja, ali Kordi nije uspio sve završiti onako kako je zamislio pa je radije odgodio otvorenje, nego da nešto ne bude kako je zamišljeno.
Upravo je u tijeku uređenje korita ribnjaka u kome je izgrađena i nova sojenica.
– Završeno je renoviranje i uređenje nekadašnjih seoskih ambara u ugostiteljske smještajne prostorije, ali još ima mnogo posla na uređenju okoliša. Uređena su tri ambara stara više od sto godina u kojima su napravljene prostorije za smještaj, odnosno noćenje naših budućih gostiju. Ispred njih su dograđene nadstrešnice ispod kojih smo napravili nove velike stolove i klupe za sjedenje od punog drveta. Sve smo to radili tako da ne se izgubi onaj prvobitni, starinski izgled. Na drugom smo ribnjaku napravili novu sojenicu, također sa stolovima i klupama za sjedenje. Kad pustimo vodu u ribnjak i prebacimo ribu iz ovog prvog, s te sojenice moći će se i pecati. Prvi ribnjak će isto biti u funkciji i u njemu će biti ribe, samo što ga prije toga moramo očistiti i urediti.
Kordi kaže da su ambari preuređeni u gostinjske sobe kako bi posjetitelji vidjeli kako se i gdjenekada živjelo, "da osjete tu našu tradiciju".

– Evo, upravo postavljamo kamenje uz korito drugog ribnjaka na nepropusnu foliju, u čemu mi pomažu prijatelji. Oni moraju, jer nema radnika, svi u selu koji su još ostali, bave se svojim poslovima u poljoprivredi. Još moramo napraviti i ogradu koja će odvojiti radni dio OPG-a od turističkog, odnosno izletišta. Ima tu još puno posla. Još na pašnjaku preko puta planiramo napraviti mjesto za razgledanje životinja, ponajviše za djecu, jer mnoga u današnje vrijeme ne znaju koja životinja daje mlijeko, koja daje vunu i slično. Tamo ćemo smjestiti konje, jelene i krave na jednom dijelu, a na drugom divlje svinje, guske, patke, purane, paunove, koze, ovce i domaće svinje, a plan nam je urediti i jahalište na kojemu će naši gosti moći konje i zajahati, kaže on.
Franjo kaže da na njegovu imanju rade svi, sin, žena, snaha... Ima ih šestero i svi imaju pune ruke posla. Ove godine sijali su uljanu repicu, pšenicu, kukuruz i soju. Suša i zemlja "pjeskuša" i kod njega su izazvali ranije zrenje usjeva pa prinosi neće biti u skladu s očekivanjima, ali budući da ove godine nisu uzimali repromaterijal i sjeme na dug, nešto će ipak i ostati. Bit će to ulog u novu proizvodnju, ali i daljnje uređenje buduće obiteljske turističke ponude.
Kaže da su dobili 40.000 kuna preko projekta Gradske razvojne agencije Slatine, ali to nije bilo dovoljno ni za uređenje jednog ambara na ribnjaku, sve ostalo sami su financirali.
A kad sve bude gotovo, imat će 14 spavaćih mjesta u šest objekata, što znači da će gosti moći ostati koliko budu željeli. Osim mogućnosti razgledavanja različitih životinja i jahanja, imat će i bogatu gastronomsku ponudu.
– Svi koji dođu moći će uživati u delicijama našega kraja koje ćemo im pripremati, moći će si i sami praviti roštilj, peči pečenice, janjce, prasce, ma što im je volja. Sve je to ekološka proizvodnja. Vidite i sami da kokoši slobodno trče našim velikim dvorištem, ovce pasu na pašnjaku, jelene lopatare, kojih sad imamo 117, hranimo isključivo onim što sami proizvedemo, kaže Franjo.