Prema posljednjem izvješću Odjela za ispitivanje vode i zraka pri osječkom Zavodu za javno zdravstvo u zraku su izmjerene visoke koncentracije peludi korova i to ambrozije, a utvrđena je i umjerena prisutnost peludi koprive. Ovo je prvi put ove godine da se koncentracija peludi ambrozije na peludnom semaforu crveni, što označava i početak sezone alergija za sve one koji pate od ove bolesti. Naime, iako se broj zrnaca peludi ambrozije po četvornom metru kreće oko 100 zrnaca, granica tolerancije za sve alregičare je tek oko 30 zrnaca. No, kažemo li da je inače najviša ikada izmjerna koncentracija peludi ambrozije u Osijeku zabilježena 2010. godine, kada je izmjereno čak 1610 zrnaca peludi po četvornom metru, onda je jasno kako je koncentracija od 100 zrnaca samo početak sezone polenizacije.

Problem ambrozije je što proizvodi veliku količinu peludi, pa tako može otpustiti i do 8.000.000 peludnih zrnaca po biljci. Pelud ambrozije jedna je od najranije prepoznatih alergena i danas se smatra da alergičarima izaziva više problema nego sve ostale alergene biljke zajedno. Pelud je identificirao Morril Vyman još 1872. godine, a biljka koja je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, u Europi se prvi put pojavila tek nakon I. svjetskog rata, i to kao posljedica uvoza sjemena crvene djeteline, žita i krumpira. Jedna od luka putem koje je ambrozija ušla i u Europu upravo je naša Rijeka, preko koje se proširila po Hrvatskoj, Mađarskoj, Bosni i Hecegovini i Srbiji. Ipak, masovna pojava ambrozije u Europi zamijećena je tek nakon II. svjetskog rata, a u našim je krajevima prvi put zabilježena 1941. godine, u Podravini, u okolici Pitomače. Danas je u Europi jedna od najugroženijih zemalja od ambrozije Mađarska,
Prema podacima Kliničkog bolničkog centra Osijek evidentirano je više od 6000 oboljelih od alergijskih bolesti, a od toga veliki je broj alergičnih na ambroziju. Dostupni podaci upućuju da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih (prosječno 206 osoba godišnje ili 0,7 % svih hospitaliziranih). Isti izvor donosi i podatak da među oboljelima ima 44,3 % muškaraca i 55,7 % žena te da je problem izraženiji kod djece nego kod odraslih. Pretpostavlja se da je na pelud ove biljke inače alergično između 5 do 15 % stanovništva Republike Hrvatske, a broj oboljelih iz godine u godinu povećava se. Znakovi alergije na ambroziju su kihanje, svrbež i vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje. Liječnici svima koji pate od alergije savjetuju da ako imaju priliku tijekom polenizacije ostanu u zatvorenom između 10 ujutro i četiri poslijepodne, kad je koncentracija peludi najveća. Alergičari ne bi smjeli sušiti rublje na otvorenom, a kosu, tijelo i odjeću nakon boravka vani nužno je odmah oprati. Inače, mjerenje koncentracije peludi ambrozije u ZZJZ-u Osječko-baranjske županije obavlja se Burkardovim aparatom. Aparat radi na principu vakuumske pumpe koja usisava točno određen volumen zraka po jedinici vremena. Zanimljivo je da je 2000. godine upravo prva mjerna stanica za praćenje koncentracije peludi i spora u zraku postavljena u Osijeku, a danas ih ima desetak diljem Hrvatske.


Stručnjaci u posljednje vrijeme povećanu produkciju peludi povezuju sa zagađenjem zraka, odnosno povećanom koncentracijom CO2. Tako se smatra da je količina CO2 u predindustrijskom razdoblju bila manja nego danas, a stalno povećanje CO2 može stimulirati rast alergogenih biljaka i produkciju njihove peludi. Inače, povećanu produkciju peludi ambrozije izazivaju SO2, NO2 i CO2, koji povećavaju broj alergogenih proteina. Veća koncentracija CO2 stimulira povećanje koncentracije peludi ambrozije za 62 % prema istraživanjima koja su proveli neki znanstvenici. U prilog tome govore i neka druga istraživanja koja sugeriraju da život na selu znači i manje oboljelih od alergija. Najučinkovitije rješenje u borbi protiv ambrozije jest njezino uništavanje. Biljku treba iščupati iz zemlje i uništiti ju s korijenom, budući da sjeme može klijati čak i nakon 40 godina. A za sve one koji u Osijeku ne održavaju svoje površine predviđene su novčane kazne. Za pravne osobe to je 5000 kuna, za fizičke 1000, a za obrtnike 1500 kuna.