Novosti
JEZIVE STATISTIKE NAGOVJEŠTAVAJU SLOM ŠKOLSTVA

Od 2005. godine u hrvatskim je školama 104.430 učenika manje, Slavonija je ostala bez njih 34.233
Objavljeno 13. kolovoza, 2018.
"Strašnije je nego što demografi govore jer neke stvari ne možete brojkama iskazati"

Prije 13 školskih godina u hrvatskim školama imali smo 577.613 učenika, a na početku prošle školske godine samo 473.183! Slavonske škole pale su sa 121.827 učenika na 87.594! Godinama demografi upozoravaju na crne scenarije u režiji depopulacije hrvatskog stanovništva koja poput živog pijeska povlači sve za sobom ravno do dna. Da smo na korak do totalnog kolapsa cijelog sustava, kao crveni alarm na koji je nemoguće oglušiti se, "vrište" najnoviji podatci koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, a iz kojih se jasno kao dan može iščitati – broj djece u hrvatskim školama od školske godine 2005./2006. do 2017./2018. smanjio se za 104.430 učenika i prognoze su sve crnje! Jednostavnom računicom, nastavi li se ovakav trend i u idućem razdoblju, za manje od 60 godina nećemo imati ni škole, ni učenike. Ostali smo bez 70.411 osnovaca i 34.019 srednjoškolaca! Samo je Slavonija ostala bez trećine tog broja i bilježi smanjenje za čak 34.233 učenika! Do ovih smo jezivih i uznemirujućih podataka došli uspoređujući i analizirajući tablice o broju učenika u osnovnim i srednjim školama na početku nastavnih godina u navedenom razdoblju. Napomenimo da je DZS, kako su nam potvrdili, podatke prikupljao izravno od škola, koje imaju zakonsku obvezu dostave tih informacija.


Prema tim podatcima, na početku nastavne godine 2005./2006. u hrvatskim osnovnim školama bila su 387.952 učenika, da bi taj broj sve do početka nastave 2017./2018. godine kontinuirano opadao i došao do samo 317.541 osnovca! Pet slavonskih županija ostalo je bez 25.715 osnovaca! Najveći gubitak bilježi Osječko-baranjska u kojoj je broj osnovaca u tom razdoblju pao s 29.674 na 21.246 osnovaca (-8428). Slijedi Brodsko-posavska, od 17.538 osnovaca došla je do 11.780 (-5758), Vukovarsko-srijemska 2005./2006. imala je 18.837 osnovaca, a prošle školske godine samo 13.153 (-5684), Požeško-slavonska s 8862 došla je na 5775 osnovaca (-3087), a Virovitičko-podravska s 8939 na 6181 osnovca (-2758).

Kontinuirani pad

Kako srednja škola u Hrvatskoj nije obvezna, ne čudi što imamo općenito manji broj tih učenika u usporedbi s osnovcima. Međutim, podatci DZS-a pokazuju vidljivo kontinuirano smanjenje i broja srednjoškolaca. Na početku školske godine 2005./2006 imali smo 189.661 srednjoškolca, a 2017./2018. samo 155.642. U srednjim školama slavonskih županija vidljivo je smanjenje za čak 8508 srednjoškolaca. I ovdje ih je najviše izgubila Osječko-baranjska županija – s 14.797 do prošlogodišnjih 11.409 (-3388), ponovo slijedi Brodsko-posavska u kojoj je broj srednjoškolaca pao sa 7208 na 5455 (-1753), kao i Vukovarsko-srijemska gdje se taj broj smanjio s 8311 učenika na 6637 (-1674); Požeško-slavonska pala je s 3816 na 2977 (-839), a Virovitičko-podravska županija s 3835 na 2981 srednjoškolca (-854). Toliki deficit učenika dovest će i do zatvaranja škola – na žalost, već i jest. Uspoređujući podatke DZS-a, može se zaključiti da je u posljednjih 13 školskih godina ugašeno 55 osnovnih škola i 418 razrednih odjela u cijeloj Hrvatskoj! Samo u prethodne četiri školske godine ugašeno je 17 osnovnih škola, a u posljednje tri šest srednjh škola.
Sve to nije iznenadilo demografa Dražena Živića, voditelja vukovarskog Područnog centra Instituta "Ivo Pilar". Pripisuje to kumuliranju demografskog gubitka.
- Ako uzmete podatak da se neposredno prije Domovinskog rata 90-ih godina rađalo više od 50.000 djece, a lani je živorođenih bilo oko 37.000, jasno je da to dovodi do smanjenja broja učenika. Tu je i problem iseljavanja koji je posebno naglašen od 2008. i 2009. Iznadprosječno često u odnosu prema prijašnjim desetljećima iseljavaju se cijele obitelji, koje obično imaju djecu u predškolskoj i osnovnošklskoj dobi – objašnjava Živić. Dodaje kako je realna slika još i gora, jer se ti podatci DZS-a odnose na početak školske godine, a neka se djeca ispisuju usred godine. Sve se to u konačnici odražava i na pad broja učenika u srednjim školama, koje nisu obvezni pohađati. Niz tih čimbenika povezan je u začarani krug i sve se to moglo unaprijed predvidjeti - smatra Živić.
Zadržati nastavnike

- Nizak natalitet, nizak fertilitet i sve manje upisanih u škole onda povlači za sobom još jedan veliki problem, a to je višak radne snage prosvjetnih djelatnika – upozorava Živić. Ipak, iako je broj učenika u školama u kontinuiranom opadanju, broj učitelja nije se drastično smanjivao, pokazuju podatci DZS-a. Demograf Živić objašnjava da je tomu zbog toga što ravnatelji žele pomoći učiteljima i zadržavaju ih na različite načine – spajanjem odjeljenja s manje učenika te uključivanjem učitelja u projektne aktivnosti izvan nastave.
- Kriza sve manjeg upisa djece u škole ne smije se odraziti na zapošljavanje! Država mora imati proaktivan pristup, jer kadar ne bi smio osjetiti negativne učinke niskog nataliteta. Međutim, ako se ovakav trend produlji kroz razdoblje od pet do 10 godina, i to možemo očekivati – ističe Živić. Odrazit će se to itekako i na obrazovanje budućih učitelja – s jedne strane, sve više će ih, pretpostavlja se, ostajati bez posla, već nezaposleni visokoobrazovani neće se uspijevati zaposliti, a pitanje je koliko će ih zapravo trebati školovati ako je djece i škola sve manje.
- Da bi se cijeli sustav mogao dalje razvijati u visokoobrazovnom smislu, potrebno je izraditi dobar plan, jer nema smisla obrazovati kadar koji će nakon završetka studija završiti na burzi ili se iseliti u inozemstvo, a ulagali ste u njega – ističe Živić. Usprkos tome, misli da se ni taj problem neće dovoljno ozbiljno shvatiti, jer, kaže, svima je u cilju imati što veći broj studenata.
- Vrlo često naši fakulteti pri upisu i određivanju kvota ne vode politiku koja bi zadovoljavala tržište rada, nego jednostavno vode svoju vlastitu politiku – više studenata, više novca za fakultet. Mislim da se tu neće ništa dramatično dogoditi, jer to ne bi bilo u interesu fakulteta – pojašnjava demograf.
​Poražavajuće statistike komentirao je i Aleksandar Lukadinović, voditelj područnog ureda Osijek Sindikata hrvatskih učitelja, rekavši kako se ništa neće promijeniti dok vladajući ne shvate da se radnike treba odgovarajuće i pošteno platiti.
- Ako se ovaj trend nastavi, ostat ćemo i bez učenika i radno sposobnog stanovništva. Teško će se i mladi više željeti obrazovati za zanimanje učitelja, a pitanje je i tko će obrazovati djecu koja ostaju ovdje kada svi odu. Političari moraju shvatiti da kvalitetnu radnu snagu moraju primjereno platiti, a zbog toga u konačnici naši ljudi i odlaze – upozorava Lukadinović.
Jasenka Pejaković
Možda ste propustili...

STOGODIŠNJICA ZAVRŠETKA PRVOG SVJETSKOG RATA

Demoni se ponovno bude. Povijest prijeti da će se ponoviti

EUROPSKA PUČKA STRANKA IZABRALA SVOG “SPITZENKANDIDATA”

Manfred Weber: Tražim mandat za promjenu Europe

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DOLAZI AUSTRIJSKI IMMOFINANZ

STC Osijek i STC Valpovo dobili novog vlasnika

2

SANDRA RAPČAK O UBOJSTVU SVOGA OCA

Plakao je, svjestan da više neće vidjeti svoju djevojčicu

3

PREDSTAVLJEN PRIJEDLOG OVRŠNOG ZAKONA

Ovrhe se vraćaju u nadležnost sudova