SLATINA - Godinama već kuća obitelji Felbar-Srdoč u slatinskoj Ulici bana Jelačića privlači poglede građana. Ljudi najčešće misle da je obrasla bršljanom, ali pogrešno, jer bršljan je zimzelena biljka.
Ta velika kuća zimi je tmurnosiva s brojnim naoko suhim granama i grančicama na fasadi, poput neživa krvotoka, ali ona svakog proljeća oživi i ozeleni. Tada se više ne vide suhe grane, gusto lišće potpuno prekrije fasadu, a u posljednje vrijeme prelazi već i na prozore. I tako kuća svakog proljeća, upravo zahvaljujući listopadnoj trolisnoj lozici, dobije novu, živu zelenu fasadu, a ujesen narančasto-crveni tonovi lišća oboje cijelu kuću jesenskim bojama.
Mnogi misle da ta penjačica štetno djeluje na zgradu po čijoj fasadi puže, prenosi vlagu na zidove i oštećuje ih. A kako znanstvenici istražuju mnoge stvari, tako su se stručnjaci iz Oxforda prije desetak godina pozabavili i biljkama koje se pomoću svojih vitica penju po fasadama. Oni su tada otkrili da te biljke višestruko štite zidove. Naime, mreža gustih listova te biljke koja je otporna i na vrućinu i hladnoću, čini toplinsku zaštitu od ekstremno niskih, ali i ekstremno visokih temperatura, također štiti i zidove izvlačenjem vlage iz njih, a također štiti i od zagađenja zraka. Jedinu opasnost predstavlja ulaženje vitica u pukotine na oštećenim zidovima.
O tome je li kuća u Jelačićevoj ulici doista "zarobljena" granama penjačice kao pipcima neke pohotne životinje, ili obgrljena uživa u zajedništvu sa svojim "živim omotačem", razgovarali smo s njenim suvlasnikom Željkom Felbarom. Od njega doznajemo da je lozica prirodno rasprostranjena u istočnoj Aziji, a uzgaja se kao ukrasna biljka za prekrivanje zidova i pročelja kuća te vizura koje eventualno želimo sakriti u vrtovima. Razmnožava se reznicama ili povaljivanjem, dobro podnosi sušna razdoblja, a naraste čak i do tridesetak metara dužine s brojnim, razgranatim viticama.
– Lozica se "doselila" k nama prije približno 25 godina s kuće susjeda koji ju je uništavao. U proljeće cvjeta poput grožđa i sve oko kuće je živahno, jer cvjetovi lozice pčelama su izuzetno dobra ispaša. Sloj svježega, zelenog lišća ljeti hladi kuću, a ujesen je krasi lijepa crvena boja koju ti listovi poprimaju. Njezini su plodovi poput neke crne vrste grožđa. Oni su prava jesenska gozba za vrapce koji te plodove jedu s posebnim užitkom. Oni tada tako veselo skakuću i cvrkuću kao da piju Red Bull - našalio se Željko Felbar.
Dodaje da oko kuće nije pusto ni zimi, čak i kada je najveći snijeg. Tada ptice selice koje putuju čak iz Rusije i drugih krajeva na svom putu prema jugu navrate i kljucaju ostatke crnih plodova.
– Biljka definitivno ne šteti zgradi, mislim da čak izvlači vlagu iz zidova. Glavni korijeni su na sjevernoj i istočnoj strani, a oko kuće raste kao puzavac vodoravno i okomito, zatim na krov pa i na prvu susjednu kuću - rekao nam je Željko Felbar.