VUKOVAR - U organizaciji udruge Breskorka iz Tovarnika na Gradskoj tržnici Vukovar u subotu je održan Dan rajčica na kojemu su članovi udruge predstavili oko 60 izvornih sorti rajčica iz različitih dijelova svijeta, prilagođenih i uzgojenih na našem području.
Kupci su stoga imali priliku kušati i kupiti ne samo svježe rajčice nego i različite proizvode pripravljene od nje. Prema riječima Miće Brkanovića, predsjednika udruge Breskorka, ova udruga broji 45 članova koji rade na očuvanju starinskih sorti rajčica i tikava.
- Imamo oko stotinu vrsta rajčica, njihovih rođaka i oko 200 kultura iz porodice tikava. Nastojimo ih radom članova udruge očuvati od izumiranja, svjesni smo kako je taj sortiment na rubu istrebljenja, jer multinacionalne kompanije čine sve kako bi zatrle domaće, starinsko i izvorno, a prodavale nam svoje sjeme i proizvode, često upitne kvalitete i genetski manipulirano. Naša se udruga tomu žestoko protivi i naporno radimo kako bismo spasili ono što se spasiti još može - rekao je Brkanović.
Pojasnio je kako članovi udruge dobiju sjeme pet do deset sorti rajčica koje potom proizvode i hvataju sjeme, uz obvezu da dio vrate udruzi. Istaknuo je kako su Dan rajčica organizirali prije svega u cilju da Vukovarcima omoguće da kušaju njihove proizvode i prepoznaju njihovu neupitnu kvalitetu.

- Kod nas je najčešće u pitanju ekološki uzgoj i premda ih je ove godine bilo teško uzgajati, ljudi su se potrudili i rezultati nisu izostali. Među našim članovima ima onih koji vrijedno rade u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i svoje proizvode prodaju na tržnicama. Time probijaju led među kupcima, s obzirom na to da ih veliki broj ima zapreku u glavi kada vide žutu ili zelenu rajčicu, no kada ih kušaju uvjere se da su izvanredne - naglasio je Brkanović, dodajući kako je u Hrvatskoj najraširenija vrsta ‘volovsko srce‘ te među sitnim sortama ‘cherry rajčica‘. Prema njegovim riječima, starinske su vrste, tog mnogima omiljenog ljetnog povrća, iznimno ukusne, slatke i slasne za razliku od hibridnih koje nemaju nikakav ukus i više su plastične.
- Kod nas je u širokoj upotrebi mali broj vrsta rajčica, no vjerujem kako se to može promijeniti. Velika je prednost starinskih vrsta što se šire koristeći njihovo sjeme i svi ih zainteresirani mogu uzgajati u svojim povrtnjacima. Dakle, sjeme raznih vrsta i sorti rajčica skupljeno je s različitih strana svijeta i u Hrvatskoj uzgajano na puno lokacija, bez staklenika, plastenika i kemije i nijedno nije hibridno, što znači kako ga se bez problema može dalje širiti, ispričao je čelni čovjek Breskorke. Na upit koja se vrsta, ipak, ne proizvodi često, odgovorio je kako je riječ o rajčici sorte ‘kumato‘ koja se uzgaja na Galapagosu i kod nas je uzjagaju samo rijetki entuzijasti.
Udruga Breskorka osnovana je 2015. godine, kada si je programom rada definirala brojne aktivnosti kojima želi unaprijediti i pridonijeti boljoj i raznovrsnijoj poljoprivrednoj proizvodnji u Tovarniku i njegovoj okolici i to ponajprije, kao što joj ime i govori, kroz poticanje i proizvodnju tikava odnosno bundeva. Zamijetili su kako su domaći poljoprivrednici željni znanja i imaju volju okušati se u novim kulturama, posebice tikvama i bundevama koje su prepoznatljive na istoku Hrvatske. Brkanović je naglasio kako udruga u svojim katalozima nudi oko 200 vrsta kultura iz porodica tikava.

Poznato je kako se bundeva uzgaja ne samo zbog jestivog ploda nego i zbog sjemenki. Kao namirnica, sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a čine oko deset posto težine ploda. Bogate su mastima, bjelančevinama i ugljikohidratima te vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem i kalcijem. Stoga su lako odabrali ime udruzi, pojašnjavajući kako je breskorka zimska tikva za pečenje koja se vjekovima uzgaja u Srijemu. Nekad je bila izvor prehrane, a danas je delikatesa.
Svoje proizvode svake godine prezentiraju Vukovarcima s tim da im uglavnom nude različite sorte rajčica. Brkanović ističe kako se proizvodnjom autohtonih sorti bavi iz ljubavi više od 40 godina te svoja znanja nastoji prenijeti svim zainteresiranim proizvođačima. Dragana Korpoš