Novosti
HRVATI SE NE DAJU IZ KUĆE

Mladi žive kod roditelja do 32. godine, a čak 60 posto ih je nezaposleno
Objavljeno 11. kolovoza, 2018.
Međunarodni dan mladih nastao je na inicijativu UN-a radi podizanja svijesti o značenju mladih za društvo

Udio mladih između 15 i 29 godina u ukupnoj hrvatskoj populaciji je 17,3 posto, a njihova zaposlenost u našoj zemlji iznosi 40,9 posto, dio je podataka Eurostata (Europskog statističkog ureda) na koje je u povodu predstojećeg Međunarodnog dana mladih, 12. kolovoza, podsjetio i Državni ured za statistiku Republike Hrvatske.


Međunarodni dan mladih nastao je na inicijativu Ujedinjenih naroda. Time se željelo podići svijest o značenju mladih za današnje društvo te usmjeriti pozornost na kulturološke i pravne probleme s kojima se suočavaju generacije na kojima svijet ostaje. Prvo službeno obilježavanje ovog dana zabilježeno je 2000. godine, a nastao je godinu dana prije, 1999. godine, kada je UN prihvatio Rezoluciju 54/120. Svake se godine Međunarodni dan mladih obilježava drukčijom tematikom, pa je tako 2014. slogan glasio Mladi i mentalno zdravlje, 2015. je bila u znaku civilnog angažiranja mladih, 2016. je misao vodilja globalnog programa Put za 2030. bila iskorijeniti siromaštvo i postići održivu konzumaciju i proizvodnju, a 2017. je taj dan posvećen obilježavanju doprinosa mladih u sprječavanju i transformaciji sukoba, kao i uključivanju, društvenoj pravdi i održivom miru. Službena stranica UN-a navodi da i ovogodišnja tematika - Sigurni prostori za mlade - obuhvaća planiranje programa za razdoblje do 2030. godine koji treba fokus preusmjeriti na mlade.

Naviknu se na samoću

Kada je riječ o naobrazbi mladih u Hrvatskoj u dobi između 20 i 29 godina, 24,2 % ih ima visoku naobrazbu, 3,9 % ih je bez osnovne ili samo s osnovnom školom, a najviše njih, 71,9 %, završilo je srednjoškolsko obrazovanje. Prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljsko kućanstvo u našoj zemlji očekivano je visoka i iznosi čak 31,9 godina. Prije nekoliko je mjeseci objavljeno i kako, prema Eurostatovim podatcima za 2016., u Hrvatskoj gotovo 59 % mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima, po čemu smo rekorderi u Europskoj uniji, u kojoj u prosjeku upola manje mladih te dobi (28,5 %) živi s roditeljima.
Prema riječima splitske psihologinje Mirjane Nazor, neka su istraživanja pokazala da i u ostalim europskim državama mladi relativno kasno napuštaju roditeljski dom, no naši su mladi, kaže, među onima koji to čine najkasnije.
- Mislim da to, nažalost, ima najviše veze s financijskim razlozima. Koliko je meni poznato, mladi danas vrlo teško dolaze do stanova, a ako nešto iznajmljuju, upitno je kolike su tu cijene. Ovdje u Dalmaciji je, recimo, strašan problem, što najčešće ne mogu na duže vrijeme unajmiti stan jer se ljeti želi zaraditi na turističkim gostima, kojima se to može naplatiti puno više. Tako da 1. lipnja mnogi dobivaju otkaze u stanovima, pa je tek negdje u listopadu ovo "normalno iznajmljivanje" na redu. Mislim da je mladima s te strane jako teško ako nemaju dovoljno novca da si kupe stan. A bojim se da ih je puno koji to ne mogu i prisiljeni su ili živjeti s roditeljima ili ići u ta podstanarstva koja su također vrlo, vrlo skupa. S druge je strane tu i problem nezaposlenosti jer kada bi mladi u većoj mjeri radili, tada bi imali bolje prihode i češće si mogli i priuštiti taj samostalan život. A onda, bojim se da se mladi nakon određene dobi, ako nisu stvorili vlastitu obitelj nego su ostali samci, bez obzira na to je li riječ o mladićima ili djevojkama, na neki način i naviknu na to - ističe Mirjana Nazor, dodajući kako je komotno živjeti u roditeljskoj kući, dati eventualno novčano neki doprinos za mjesečne režijske troškove, ali ipak, više-manje, dolaziti na gotovo. I na skuhano, i na oprano, i na izglačano, i na uređen stan... "Jer ti roditelji rade za svoju djecu, misleći da tako treba i da to moraju", zaključuje Nazor.
U RH 44 % mladih bez posla

Podsjetimo, Hrvatska je, uz Estoniju i Sloveniju, u 2016. godini bilježila najveći udio nezaposlenih mladih koji su zbog posla bili spremni preseliti se u drugu zemlju EU-a, što je protekle dvije godine nažalost potvrđeno i u praksi. Tada 44 posto mladih nije bilo spremno promijeniti mjesto boravka kako bi pronašlo posao. U četvrtom je tromjesečju 2017. pak Hrvatska bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 25 posto, uz nezaposlenih 40 tisuća građana u dobi do 25 godina. Nečim se ipak možemo i pohvaliti - prema publikaciji Europske komisije Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017. godinu, Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u EU-u. Ona je među osobama u dobi od 18 do 24 godine 2016. bila 2,8 %, što je znatno ispod prosjeka EU-a koji je tada iznosio 10,7 %.

Dodajmo i kako u povodu obilježavanja Međunarodnog dana mladih 12. kolovoza 2018. HŽPP daje 50 % popusta na povratna putovanja putnicima mlađim od 26 godina na svim relacijama u Republici Hrvatskoj. Kartu je potrebno kupiti i putovanje početi 12. kolovoza 2018., a rok valjanosti karte je najviše šest dana. Karte se kupuju predočenjem osobne/zdravstvene iskaznice ili putovnice.
Igor Bošnjak
brojni problemi
GENERACIJE NA KOJOJ SVIJET OSTAJE
OVOGODIŠNJA TEMA SIGURNI PROSTORI ZA MLADE
Kada je riječ o ovogodišnjoj temi, sigurnim prostorima za mlade, njima su potrebni prostori u kojima se osjećaju sigurno i u kojima se mogu družiti, angažirati u aktivnostima vezanim za njihove različite potrebe i interese, sudjelovati u procesima donošenja odluka i slobodno se izražavati. Iako postoje mnoge vrste prostora, sigurni prostori osiguravaju dostojanstvo i sigurnost mladih. Sigurni prostori kao što su građanski prostori omogućuju mladima uključivanje u pitanja upravljanja; javni prostori omogućuju mladima mogućnost sudjelovanja u sportu i drugim aktivnostima u slobodno vrijeme u zajednici; digitalni prostori pomažu mladima da međusobno komuniciraju preko granica. Dobro planirani fizički prostori mogu pomoći da zadovolje potrebe različitih mladih, posebno onih koji su podložni marginalizaciji ili nasilju.
Mirjana Nazor splitska psihologinja

ČINI MI SE DA RELATIVNO RIJETKO RAZGOVARAJU OČI U OČI

Kada je pak riječ o svakodnevnom korištenju inerneta i društvenih mreža kod maldih u dobi od 16 do 29 godina, samo naizgled visokih 94 posto Hrvata te dobi ističe kako to čini. No, kako je to danas novim generacijama postao način života i nešto bez čega većina mladih zapravo ne zna funkcionirati, i Mirjana Nazor nam potvrđuje kako joj se to čini malim postokom. "Ne krećem se baš toliko puno u društvu mladih, ali ih vrlo rijetko vidim a da u rukama nemaju taj pametni telefon ili nešto slično što im zaokuplja pozornost. Čini mi se da relativno rijetko razgovaraju oči u oči, nego se komunikacija uglavnom odvija preko društvenih mreža", rekla nam je psihologinja Nazor.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DOMAĆI PROIZVOĐAČI ZA PRIMJENU SPORNOG HERBICIDA

Iako je, prema američkoj presudi, glifosat kancerogen, hrvatski ga voćari smatraju - ekološkim!

2

U HMP-U IZNENAĐENJA SU UVIJEK MOGUĆA

Hitna pomoć funkcionira u Slavoniji, problem je Baranja

3

NOVI POKUŠAJ KRIJUMČARENJA LJUDI U KOMBIJU PREKO HRVATSKE

Vozač iz Srbije teže ozlijeđen, 24 migranta čekaju deportaciju u BiH