VALPOVO/DONJI MIHOLJAC - Posljednjih nekoliko tjedana svjedoci smo vremenskih ekstrema - kiša i poplava koje se dovode u vezu s globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama. No, povjesničar Mihael Sučić, koji godinama strpljivo istražuje povijest valpovačkog i miholjačkog kraja, u svojim zapisima je zaključio kako to za ovo područje nije posebna novost jer su ovakvi slučajevi bilježeni stoljećima ranije!
- Budući da je pitanje sve učestalije u javnom diskursu i da se gotovo sve klimatske pojave povezuju sa zatopljenjem i/ili zahladnjenje potrebno je dati mali okvir koji proučava znanstvena disciplina povijest okoliša ili ekohistorija. Ako se vratimo u vrijeme kada je građena valpovačka utvrda i kada je na prostoru između varoši Sveti Đurađ i Donjeg Miholjca bilo jedno od najvećih crkvenih i obrazovnih središta Slavonije – Osuvak prije 600, odnosno 700 godina, možemo uočiti da je diljem Europe vladalo toplo doba - naglašava on.
Njegovo je istraživanje potvrdilo da je tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (13.-16. stoljeća) bilo toplije nego tijekom 17. i 18. stoljeća koja se nazivaju i stoljeća Malog ledenog doba, iako tijekom navedenih stoljeća nije bilo automobila ni aviona ni ičega preko čega je čovjek zagađivao okoliš i uzrokovao zatopljenje ili zahladnjenje. Nameće se pitanje kako je moguće da je tijekom srednjega vijeka vinova loza bila raširena diljem zapadne i sjeverozapadne Europe, a da su tijekom 18. stoljeća bile učestale kiše i poplave u Slavoniji!? Na temelju današnjeg diskursa rekli bismo da je tijekom srednjega vijeka bilo globalno zatopljenje, a tijekom 17. i 18. stoljeća globalno zahladnjenje, ali bez glavnog čimbenika i uzroka trendova – čovjeka - stajališta je Sučić.
Iako česte kiše nisu dostigle vrhunac kao prije desetak godina kada je bilo poplavljenih prostora diljem Valpovštine i Miholjštine, zna se dogoditi da tijekom proljeća i jeseni dođe do poplava koje podsjećaju na srednjovjekovne poplave. Jedna od prvih zapisanih poplava zbog kiše dogodila se na području slavonske Podravine 1530-ih godina o čemu postoje zapisi.
Poplave su kroz povijest uz kiše uzrokovane i topljenjem snijega i od podzemnih voda. Proučavajući povijesne izvore, saznaje da su poplave koje nastaju svaki put kada padne više kiše, uzrokovale nastanak močvara koje su znale biti raširene diljem valpovačkog vlastelinstva još od kraja 17. stoljeća. Njemački putopisac von Taub navodi da rijeke širom područja poplavljuju ostavljajući močvare koje pokrivaju osminu Kraljevine Slavonije i zagađuju zrak što uzrokuje smrt tisuće ljudi zbog nastanka groznica. I godišnje kiše, širenje rijeka i položaj močvara utjecao je na život pa i na povijesne procese u gospodarskoj i vjerskoj sferi života, jer su zbog često poplavljenih putova, npr. u Harkanovcima još početkom 18. stoljeća, ljudi bili u problemima. Lošem stanju doprinijeli su i pritoci i potoci nastali od Vučice koja je tekla između Valpova i Harkanovaca, često plavila i stvarala močvarne dijelove u šumi Lug oko Harkanovaca, Ivanovaca i Zelčina. Unatoč lošem stanju putova, osim kopnenog puta između Petrijevaca i Miholjca, lokalno stanovništvo, trgovci, obrtnici i plemići, svakodnevno su koristili ove putove, pojašnjava Sučić.